Ulaskom u Uniju Hrvatska će morati ukinuti takve povlastice. Kako će hrvatska siromašna trećina preživjeti? Vlada godinama zna za taj problem, no za trećinu Hrvatske učinila je malo ili gotovo ništa. Posebno za Vukovar kojega se sjete nekoliko puta godišnje. Gospođa Ruža Dufek je prije dvije godine u Vukovaru otvorila agenciju za promet nekretninama i nije požalila, jer računica je jasna. Zapošljava šestero radnika jer ju država na to potiče.
'Za svakog radnika ja dobijem povrat za mirovinsko i socijalno davanje koje uplatim od 50 posto', objasnila nam je Dufek. To nije jedina povlastica, jer Vukovar se gradi i obnavlja prema posebnom zakonu. Ovdje se ne plaćaju komunalni doprinosi, povrati poreza izdašniji su od ostatka Hrvatske. 'To je veliki vjetar u leđa poduzetnicima, jer tako možemo zapošljavati puno više radnika', istaknula je Dufek.
'Vukovar ne može živjeti na donacijama'
Zakon o posebnoj državnoj skrbi boca je kisika za čak 256 naselja, općina i gradova u Hrvatskoj. No, baladi će biti kraj nakon ulaska u Europsku uniju. U Vukovaru je stoga pet do 12, da ga država izdašnije osposobi za nove uvijete. 'Ne može Vukovar živjeti na ovakvim donacijama od 20-ak milijuna kuna, mi imamo projekte za 270 milijuna kuna, gdje ćemo i na koji način mi takvi u Europsku uniju', pita se Željko Sabo, gradonačelnik Vukovara. Hrvatska trenutačno posebno skrbi za gotovo trećinu svoga teritorija. Europa poznaje sustav potpora poduzetnicima, ali ih strogo nadzire i dijeli samo kvalitetnim projektima.
'Ako si ti mali ili srednji poduzetnik, možeš dobiti poticaj od države, to Europa poznaje, od 200 tisuća eura, ali u tri godine', rekla nam je Ljiljana Blažević, predsjednica Fonda za obnovu Vukovara. Novac se, kada postanemo punopravna članica, neće više dijeliti 'šakom i kapom', no, Ruža se novih pravila ne boji. Hrvatska Zakone već usklađuje s europskom pravnom stečevinom. No, zakone imamo, ali novca nemamo, a vremena za oživljavanje ratom stradalih područja, sve je manje.