Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović sudjeluje na konferenciji stranaka Kyotskog protokola koji se održava u Dohi, a u svom je govoru jučer istaknuo da zeleno gospodarstvo zahtijeva bolje i skuplje tehnologije i inovaciju, dakle veće investicije, više kreativnosti i truda oko same promocije zelene ekonomije te je stoga nužan globalno obvezujući dokument koji nas sve tjera upravo na više truda, kreativnosti i investicija, priopćilo je danas Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.
U tijeku je drugi tjedan 18. Konferencije država stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime te 8. Konferencije stranaka Kyotskog protokola u Dohi, glavnom gradu Katara. Pored sektorskih radnih grupa na konferenciji su i sastanci na ministarskoj razini u sklopu kojeg se jučer poslijepodne sudionicima u ime Republike Hrvatske obratio ministar Zmajlović.
>> Jasna poruka: 'Prijeti nam katastrofa divovskih razmjera'
Ključno pitanje konferencije vrti se oko činjenice da prvo obvezujuće razdoblje Kyotskog protokola završava 31. prosinca ove godine i da je nužno aneksom odrediti kako će se njegove ključne odredbe nastaviti provoditi u godinama koje dolaze i biti obvezujuće za sve dok se paralelno odvijaju pregovori o pravno obvezujućem dokumentu koji će naslijediti Kyotski protokol.
Dio zemalja, uključujući i Hrvatsku, snažno se zalaže da se kao prijelazno razdoblje obvezujućim aneksom definira razdoblje od osam godina - do 2020. To je razdoblje javnosti kroz medije predstavljeno i pod nazivom "drugo obvezujuće razdoblje", a dio zemalja zalaže se da ono bude ograničeno na pet godina, počevši od 2013. godine, navodi Ministarstvo.
Ostale odredbe koje bi trebale ući u aneks, a oko kojih još uvijek nije postignut zajednički stav, su pitanje viška emisija koje će neke zemlje ostvariti, pitanje dugoročnog financiranja programa smanjenja emisije stakleničkih plinova, posebno za zemlje u razvoju te pitanje željenog postotka smanjenja emisija u budućnosti.
Hrvatski je stav da bi se višak emisija trebao moći prenijeti u sljedeće razdoblje i da bi se s njim trebalo moći trgovati. I sama Republika Hrvatska vjerojatno će imati viškove, nažalost kao posljedicu značajno smanjene gospodarske aktivnosti. Hrvatska je kao mnoge zemlje svijeta, a posebice neke mediteranske zemlje pod snažnim pritiskom osiguravanja gospodarskog rasta. Kako bi se pomirio gospodarski rast, a da pritom emisije stakleničkih plinova ne probiju plafon, nužno je transformirati gospodarstvo tako da ide ruku pod ruku sa zaštitom okoliša, s održivim razvojem, ističe se u priopćenju.
Podsjeća se da je Hrvatski sabor 2007. donio Zakon o potvrđivanju Kyotskog protokola te je Hrvatska punopravna članica od 2007. i dio je zemalja tzv. Priloga 1 koje su se obvezale na smanjenje emisija za pet posto u razdoblju od 2008. do 2012. u odnosu na baznu 1990.
Kao 28. članica EU, Republika Hrvatska će od srpnja sljedeće godine ući u tzv. balon Europske unije. EU se obvezala smanjiti emisije za 20 posto do 2020. Unutar Unije, ti se postoci različito kalkuliraju za pojedine zemlje, poštujući emisije u baznim godinama i princip solidarnosti po kojem se uzima u obzir da su članice različito razvijene te da se od nekih zbog nužnog gospodarskog rasta ne može očekivati smanjenje u tom postotku.
I Hrvatska je u baznoj godini 1990. zbog ratnih okolnosti imala izuzetno smanjenu gospodarsku aktivnost i sukladno tome vrlo niske emisije stakleničkih plinova, a poduzela je važne i nužne korake za smanjenje emisije stakleničkih plinova, navodi se, uz ostalo, u priopćenju. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook