Monitoring

Zmajlović obišao radove na izgradnji oporavilišta za bjeloglave supove

Slika nije dostupna
Bjeloglavi sup je Zakonom o zaštiti prirode strogo zaštićena vrsta, a ukupna gnijezdeća populacija procjenjuje se na 100 do 110 parova.

Ministar Zmajlović sudjelovao je u petak u monitoringu bjeloglavih supova u ornitološkom rezervatu na otoku Cresu koji provodi Javna ustanova "Priroda", a potom je obišao radove na izgradnji oporavilišta za bjeloglave supove i posjetiteljskog centra u Belom na Cresu.

Bjeloglavi sup je Zakonom o zaštiti prirode strogo zaštićena vrsta, a ukupna gnijezdeća populacija procjenjuje se na 100 do 110 parova. Posljednja prebivališta bjeloglavih supova u Hrvatskoj danas su otoci Cres, Krk i obližnji Prvić, a najviše ih je na Cresu na kojem se gnijezdi 65 do 70 parova. Veći dio kolonija nalazi se na zakonom zaštićenim područjima u kategoriji Posebnih ornitoloških rezervata. Dva rezervata su na Cresu, a po jedan na Krku i Prviću.

Ravnateljica Javne ustanove "Priroda" Sonja Šišić istaknula je kako je Kvarner jedino područje na cijelom svijetu gdje bjeloglavi supovi žive na stijenama iznad mora. "Na žalost, zbog toga se zna događati da supovi koji žive na liticama stradaju prilikom pada u more. Zato je iznimno važno da oporavilište bude na Cresu gdje je njihovo stanište i gdje su dva ornitološka rezervata", rekla je. Najavila je da će se osim oporavilišta, izgraditi i centar za posjetitelje u kojemu će biti prezentirana prirodna baština Cresa te bjeloglavi supovi koji su simbol otoka.

Zmajlović je istaknuo da je Hrvatska po bioraznolikosti jedna od najbogatijih zemalja u Europi te da je čak 75 posto Primorsko-goranske županije dio ekološke mreže Natura 2000, a ornitološki rezervat i bjeloglavi sup važan su kamenčić tog mozaika.

"Da bismo naša prirodna bogatstva mogli kvalitetno štititi, ali i pronaći najbolje načine da ih stavimo u funkciju održivog razvoja poput zelenog turizma, važno je ulagati u projekte istraživanja, kartiranja i mapiranja staništa", rekao je Zmajlović te istaknuo kako se trenutno provode tri takva velika projekta vrijedna preko 30 milijuna kuna kroz koje će se dobiti podaci ključni za planiranje i provedbu programa zaštite.

Gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako rekao je kako stanovnici otoka već znaju kako postupiti kad supovi padnu u more, kao što je bilo i prekjučer. Odmah obavijeste nekoga na otoku ili stručne službe u Javnoj ustanovi 'Priroda', a znaju i da se mlade životinje trebaju prenijeti vrećom, da ne ozljede čovjeka, ali i da su što manje u kontaktu s ljudima. "Cres je poznat po svojim bjeloglavim supovima i zato smo prije godinu i pol pokrenuli osnivanje novog eko centra u Belom zajedno sa našim partnerima. Osim zaštitom supova, centar će se baviti i edukativnim aktivnostima, radom s volonterima te će djelovati kao stalni centar terenske nastave", rekao je.

ILEGALNO ZARAĐIVALI NA TISUĆE KUNA Hoće li ovo zaustaviti kaos?

Projekt uspostave oporavilišta za bjeloglave supove i centra za posjetitelje u Belom provodi se u suradnji Grada Cresa, Primorsko-goranske županije, Javne ustanove "Priroda", zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, zagrebačkog Zoološkog vrta, Udruge BIOM iz Zagreba i Udruge Tramuntana iz Beloga. Cilj projekta je da se uz uspostavu oporavilišta za bjeloglave supove obnovi školska zgrada u kojoj će se posjetiteljima pružiti edukativno-informacijski sadržaj. Osim izložbeno-edukativnog dijela, osigurat će se i smještajni prostor za potrebe razvijanja volonterskih programa. U tijeku su radovi na prvoj fazi rekonstrukcije zgrade i prenamijene u Centar za posjetitelje Beli, uz izgradnju žičanog kaveza kao sastavnog dijela oporavilišta za supove. Javna ustanova "Priroda" je putem projekta MedMPAnet, predloženog od Ministarstva, nabavila službenu brodicu i gumenjak. Provodi se i projekt postavljanja izolacija na električnim vodovima na za ptice opasnim stupovima kako bi se spriječilo njihovo stradavanje od strujnog udara. Ministarstvo sufinancira rad oporavilišta za divlje životinje kojima je u 2015. dodijeljeno 800.000 kuna, a među njima je i oporavilište koje vodi udruga Centar za zaštitu ptica grabljivica "Grifon" u kojemu se godišnje oporavi i u prirodu pusti oko 10-tak bjeloglavih supova. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook