Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović najavio je mogućnost uvođenja financijskih naknada za odlaganje otpada radi smanjivavnja količina otpada na odlagalištima.
'Razmišljamo o uvođenju posebnih naknada za odlaganje otpada bez prethodne obrade', izjavio je ministar Zmajlović u stanci današnjeg središnjeg obilježavanja mediteranskog Dana obale u Splitu.
Po tumačenju ministra Zmajlovića, uvođenje posebne naknade za odlganje otpada bit će snažna poruka da svako komunalno poduzeće, grad ili županija koji upravljaju odlagalištima moraju poduzeti sve mjere da se smanji količina otpada koja završava na odlagalištu. 'Bez primarne selekcije i prethodne obrade otpada neće ga više biti moguće odlagati', istaknuo je Zmajlović.
>> Zmajlović dao suglasnost na ekološku studiju za Plomin C
Po njegovom tumačenju ideja je da se u Hrvatskoj prestane s deponiranjem otpada. 'Do 2018. godine moramo zatvoriti sva odlagališta. Završeno je razdoblje dosadašnjeg načina obrađivanja i odlaganja otpada. Jednom tomu moramo stati u kraj', poručio je ministar Zmajlović.
Na upit kako komentira informacije da je iz odlagališta otpada Lećevica u Splitsko-dalmatinskoj županiji došlo do procjeđivanja vode u rijeku Jadro, ministar Zmajlović je kazao kako to nije točno, jer Lećevica postoji samo na papiru kao projekt. 'Ne radi se o klasičnom odlagalištu (Lećevica), već o postrojenju koje se projektira za mehaničko-biološku obradu otpada, a od ostatka otpada će se proizvoditi gorivo ili bio plin', kazao je Zmajlović.
U vezi s tvornicom cementa 'Cemex' u Kaštelima, koja izaziva nezadovoljstvo mještana zbog prijetnji od zagađenja spaljivanjem materijala, ministar Zmajlović je kazao kako se prema njemu dostupnim informacijama ta tvrtka 'uskladila s određenim ekološkim standardima'. 'Spriječeno je širenje prašine, odnosno emisija čestica u okoliš, i sve potrebne dozvole imaju', dodao je Zmajlović.
Koordinatorica UN-a i stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj Louisa Vinton je novinarima u stanci obilježavanja mediteranskog Dana obale izjavila kako je 'najveća greška' hrvatskog turizma što stalno broji ljude, odnosno koliko je turista prešlo granicu i koliko su popunjeni apartmani.
'To znači da je Hrvatska okrenuta kvantiteti, ali bitnije je da se okrene prema kvaliteti to jest prema turizmu usmjerenom ka 'zelenom' poduzetništvu koji je samoodrživ', rekla je Vinton. Ona je kao primjer 'zelenog' turizma navela tradicijski vinograd na Korčuli. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook