4. svibnja prije trideset godina umro je Josip Broz Tito, doživotni predsjednik socijalističke Jugoslavije. Za jedne simbol boljeg života, za druge simbol nepravde, no nitko ne može osporiti da je Tito ostavio dubok trag na naše krajeve i da i trideset godina nakon smrti njegovo ime podiže prašinu i pokreće rasprave.
Povjesničar Ivo Banac misli da je Josip Broz Tito najznačajniju ulogu odigrao 1948. godine kada je kada je došlo do sukoba Jugoslavije s dotad prijateljskim Sovjetskim savezom. Tito i KP Jugoslavije odbacili su tada Rezoluciju Informbiroa uz objašnjenje da Staljin nije želio nezavisan pokret u Jugoslaviji. 'Naravno, do toga ne bi moglo doći da nije bilo preuzimanja vlasti 1945. godine. Nema sumnje da je Titovo najznačajnije razdoblje bilo između 1944. do 1948. godine i ono je udarilo jake temelje za sve što će se kasnije događati', za Dnevnik.hr jer rekao povjesničar Ivo Banac.
'Zaslužan za rast životnog standarda'
Ocjenjuje da je nasljeđe Josipa Broza Tita i cijelog njegovog sustava na današnje društvo itekako negativno. 'Ono govori o slabosti sustava, zapravo, sve što onemogućuje i osporava procese demokratizacije danas povezano je s Titovim vremenom i njegovim sustavom', kaže Banac i dodaje kako je još uvijek u svijesti mnogih da je život za vrijeme Tita bio jednostavniji, ali ne i ugodniji nego danas.
'Razdoblje vladavine Josipa Broza Tita teško je ocijeniti u nekoliko rečenica te jednoznačno odgovoriti', kaže povjesničar Ivo Goldstein i objašnjava kako se u ocjenu Titove vladavine miješaju negativni i pozitivni elementi te mnogo toga ovisi o osobnim sjećanjima i odnosu prema vremenu kada je živio Tito. 'Nema sumnje da je Josip Broz Tito zaslužan za sve uspjehe i neuspjehe socijalističke Jugoslavije i Hrvatske u njoj. Titova je zasluga osnivanje Federalne Hrvatske koja je sačuvana u svojim granicama, rast životnog standarda, zapošljavanja i socijalna sigurnost', kaže povjesničar Ivo Goldstein.
'Vladavina Tita utjecala na pojavu radikalnih ideologija'
Dodaje kako je Josip Broz Tito itekako zaslužan i za obračun s narodnim neprijateljem 1945. godine i za suprotstavljanje Staljinizmu u godinama koje su uslijedile. 'Danas baštinimo i dobro i loše nasljeđe Tita i njegova sustava vladavine. Hrvatska je u njegovo doba bila otvorenija prema zapadu od bilo koje druge komunističke zemlje. No, to smo komparativnu prednost danas gotovo izgubili. Istovremeno su loša rješenja Josipa Broza Tita utjecala na produženje krize koja je zavlada 80-tih godina i na pojavu radikalnih ideologija političara i njihovih pristaša, odnosno Slobodana Miloševića koji je doveo do rata na ovim područjima', objašnjava Ivo Goldstein.
Povjesničar Neven Budak misli kako je Titovo samoupravljanje ostavilo traga na mentalitetu ljudi, no ističe i pozitivne strane toga vremena. 'Socijalna država koja se održava i danas tekovina je toga razdoblja, za to je zaslužan Tito i čitav njegov sustav. Čini mi se da je i položaj žena u to vrijeme bio bolji nego danas', kaže Budak za Dnevnik.hr. Ističe kako je Tito raskidom svih veza za Staljinom i SSSR-om stvorio drugačiji oblik socijalizma. 'Velika zasluga Tita jest i Ustav koji je donio 1974. godine koji je kasnije omogućio osnivanje Republike Hrvatske', kaže Neven Budak.
Kao negativno nasljeđe Tita izdvojio je Bleiburg kao fenomen koji nas opterećuje i danas. 'Autokratski režim odnosno kult ličnosti kojeg je Tito stvorio danas nemaju utjecaja na društvo, no ne spadaju među pozitivne strane Titove vladavine', tvrdi Budak.