Neizmjerna ljepota, slapovi koji oduševljavaju tisuće turista, raj na zemlji. Zašto se onda pojedini mještani u NP Krka osjećaju, kako su sami rekli, kao Indijanci u rezervatu?
Naime, tek odnedavno mnogi su saznali da im je, ne samo na poljima i vinogradima, već i na domovima u kojima neki žive generacijama, upisana država, tj. Nacionalni park. Pa ako žele prodati kuću imaju problem, ako žele obnoviti suhozid, odrezati drvo, opet imaju problem - administrativni, jer su u granicama parka. I dok država štiti prirodu, što je pohvalno, oni se pitaju, tko štiti nas?
Stanovnicima se život promijenio rečenicom da su dio zaštićenog područja. Ta rečenica pojavila se u zemljišnim knjigama prije dvije godine, a za posljedicu je imala to da su polja zarasla, a divlje svinje uništile i ono malo poljoprivredne proizvodnje. Što ne unište životinje, unište tisuće turista zbog nedovoljne komunalne infrastrukture i sanitarnih čvorova. Stanovnici čiji se ostanak na selu priželjkuje, sebe nazivaju Indijancima u izumiranju.
Gradonačelnik Skradina Antonijo Brajković poručuje: "Unutar zaštićenog područja lov je zabranjen i tu su lovačka društva nemoćna".
"Ne znam više jesmo li mi Indijanci ili gore od Indijanaca", poručuje stanovnik Joso.
Stanovnici ne smiju ništa, no upozoravaju na apsurd. Nacionalni park, kažu, nakon sezone izvuče svoje brodove na obalu rijeke.
"Na tom predjelu zvanom Pisak su se izvlačili brodovi nakon sezone i tu se vršilo pranje, čišćenje od tih boja, smola. Tu su se doslovno obrađivale za sljedeću sezonu i te sve kemikalije su direktno išle u Krku. Toliko o zaštiti prirode", rekao je stanovnik koji je želio ostati anoniman.
Većina stanovnika ovih mjesta tek je nedavno doznala da žive u zaštićenom području. Proučavajući zemljišne knjige uočili su nelogičnosti. Pa pitaju, zbog čega neke kuće nisu na zaštićenom području, a one udaljenijeg sela jesu.
Više o problemu stanovnika pogledajte u videoprilogu reporterke Provjerenog Jelene Rastočić.
This browser does not support the video element.