Po njegovim riječima populacijska politika nadasve je razvojna politika. U populacijskoj politici socijalna politika nije primarna, budući da je ona, kako objašnjava, samo prati i podržava, i njezine mjere obično se donose kao drugi korak, nakon što se ostvari rast nataliteta, kaže Živić.
Dokument Nacionalna populacijska politika, koji je Hrvatski sabor prihvatio krajem studenoga, a na kojemu su radili poznati stručnjaci, smatra dobrim polazištem, jer pruža mogućnost da se nešto na tom području konačno učini. Napominje, međutim, kako nije riječ o savršenom dokumentu te da ga je potrebno u hodu prilagođavati.
Mjere s kojima se startalo - rodiljne naknade, doplatci i besplatni udžbenici, kako navodi, bilo je najlakše i najjednostavnije uvesti.
"Rodiljne naknade nisu radikalno povećane da mogu utjecati na odluku o imanju djece", smatra dodajući kako su na prvom mjestu trebale biti mjere u domeni poreznih olakšica, rješavanje stambenih pitanja, zapošljavanja i td.
Po Živićevu mišljenu u dokumentu nije dovoljan naglasak na stvaranju pozitivnog ozračja o demografskom razvitku kroz medije, školski sustav i javni govor.
Podsjeća da kada je riječ o najnovijem dokumentu Nacionalne populacijske politike, da je sličan dokument u Hrvatskom saboru donesen 1996. koji nije ni proveden, ni stavljen izvan snage. Živić stoga pita je li najnoviji dokument donesen s iskrenom namjerom, zatim što ako dođe do promjene vlasti, hoće li nova garnitura i ovaj dokument staviti pod tepih.
"Populacijska politika mora biti trajan zadatak te sve mjere koje su pobrojane trebaju se što prije početi ostvarivati", mišljenja je.
Na kraju je izrazio osobno nezadovoljstvo što neki zadaci kao,
primjerice, senzibiliziranje javnosti za probleme demografije i
poticanje demografskih istraživanja, nisu povjereni Institutu "Ivo Pilar", budući da su znanstvenici toga instituta objavili više radova, knjiga, te organizirali skupove na kojima se multidisciplinarno raspravljalo o demografskim problemima hrvatskog društva.