Knjižnica Zatvora u Zagrebu, poznatijeg kao zatvora Remetinec, ima u svom fundusu 5000 različitih naslova i više od 6500 knjiga, a podaci o čitateljskim navikama zagrebačkih zatvorenika pomalo su – bizarni. Tako se, prema statistikama koje nam je ustupilo Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske, na ljestvici hit remetinečkih naslova nalaze dvije žanrovske kategorije – krimići i erotika. A kako bi odrješenje grijeha bilo potpuno – tu i tamo čitaju se i svete knjige.
Naslovi govore sami za sebe
Prema statističkim podacima o tome koje knjige zatvorenici najviše posuđuju iz knjižnice, top pet naslova beletristike su:
1. „Laka lova“, Jens Lapidus
2. „Gola istina“, Nives Celzijus
3. „Omerta“, Mario Puzo
4. „Njezin tajni vrt“ ,Nancy Friday
5. „Ljudi u crnom“, Batan Bogičević
„Laka lova“ je kriminalistički triler smješten u Švedsku, gdje se siromašni student u potrazi za boljim životom upušta u dilanje kokaina po švedskim klubovima. Može se pretpostaviti kako zatvorenici čitaju tematikom im blisko štivo, pa se tako junak „Lake love“ umrežuje i s jugomafijom i srpskim bosom Radovanom. Tu svemu nije kraj, jer se ovim literarnim djelom zatvorenici mogu od Švedske transportirati sve do Arkana, za kojeg je jedan od mafijaša iz knjige radio kao plaćeni ubojica.
„Gola istina“ Nives Celzijus već se godinama nalazi na popisu „obvezne remetinečke lektire“. Tako je to djelo, za koje je autorica dobila i nagradu Kiklop za književni hit godine, svojim sadržajem, a vjerojatno i vizualnom opremom, privuklo zatvoreničko čitateljstvo. Silovanja, hrvatski jet set, elita, mafijaši i kriminalno podzemlje okosnica su tog provokativnog djela koje čak i nakon deset godina od objavljivanja očito ima svoje pobornike.
Na listi pet najčitanijih naslova u kategoriji publicistike, politike i istraživačkog novinarstva nalaze se:
1. „Šarić“, Stevan Dojčinović
2. „Sačekuša“, Predrag Jeremić
3. „Zašto je ubijen Ivo Pukanić“, Berislav Jelinić
4. „Dark net“, Jamie Bartlett
5. „Mafija esesovaca“, Victor Aleksandrov
„Sačekuša“ Predraga Jeremića sociološki je hit, u kojem je autor popisao i analizirao sve najveće pljačke ovih prostora. Sličnom kriminalnom tematikom bavi se i „Dark net“, koji propituje internetski kriminal, način na koji on operira te tko su njegovi glavni akteri. Od hakera, dilera drogom, seksualnih predatora pa do cam djevojaka, nađe se tu za svakoga ponešto. „Zašto je ubijen Ivo Pukanić“ bavi se analizom političkog stanja u državi u trenutku ubojstva Ive Pukanića te razmatra mogućnosti odgovora na pitanje – tko je naručio to ubojstvo i zašto?
Osim navedenih naslova, zatvorenici često posuđuju Bibliju, Kur'an te ostale vjerske knjige, zatim knjige o body buildingu i motivacijske knjige u maniri Louise Hay.
Sudeći prema tome, zatvorenici najviše vole tematski povezanu beletristiku i publicistiku. Zbog toga biraju kriminalističke romane, ali i istraživačke radove koji se bave kriminalistikom ili slavnim članovima kriminalnog miljea. Kako bi se dodalo raznolikosti na popis ove osebujne „lektire“, posuđuju se i religijski sveti spisi, ali i moderna psihologija koja zatvorenicima može pomoći u prevladavanju teških životnih trenutaka i naučiti ih kako s lakoćom postići ono što žele.
Proteklih godina neki od najčitanijih naslova također su pratili prethodno navedeni obrazac. Popularni autori bili su Jo Nesbo, Sidney Sheldon i Dan Brown, a posebno omiljene knjige su bile „1. žrtva“ i „2. šansa“ Jamesa Pattersona, kao i „Ja nisam serijski ubojica“ Dana Wellsa. Primjerak više svjetskog hita "Pedeset nijansi sive" tražio se i u zatvorskoj knjižnici.
Osim beletristike i publicistike, najkorisnije i najčešće posuđivano štivo su zakoni Republike Hrvatske. S obzirom da se zakoni ne vode kao knjige, ne ulaze u službenu statistiku Ministarstva pravosuđa, ali neformalno doznajemo da se radi o najznačajnijem štivu za zatvorenike.
Posebne aktivnosti za poticanje čitanja u zatvoru u Zagrebu
Napori da se zatvorenike potakne na čitanje ozbiljni su. Tako se za Noć knjige, kada se na međunarodnoj razini obilježava ljubav prema čitanju, svjetlo navečer u ćelijama ostavlja dulje upaljenima kako bi se moglo pred spavanje dulje biti uz knjigu.
U Zatvoru u Zagrebu provode se i posebne aktivnosti i programi kojima se potiče čitanje među zatvorenicima, i to „Čitalački program“ i „Putnica“ te knjiga „Neprekinuta veza – povezujuće roditeljstvo iza rešetaka“. Projektom „Putnica“ pokušava se ohrabriti roditelje koji se nalaze u zatvoru da aktivno sudjeluju u razvijanju ljubavi prema knjigama pa im se tako dopustilo da se snimaju dok čitaju za svoju djecu.
Knjiga „Neprekinuta veza – povezujuće roditeljstvo iza rešetaka“ podijeljena je zatvorenicima roditeljima maloljetne djece te je dostupna za posuđivanje iz knjižnice Zatvora u Zagrebu, kao i na zatvoreničkim odjelima. Pripremljena je i elektronička verzija knjige u obliku prezentacije u PowerPointu. Udruga RODA, koja je donirala knjižice „Putnica“, istu tu knjigu zatvorenicima je predstavljala u Zatvoru u Zagrebu. Također, remetinečki zatvor zatvorenicima roditeljima maloljetne djece kontinuirano daje knjige koje su donacija UNICEF-a. Do sada je zatvorenicima i njihovoj djeci podijeljeno ukupno 316 knjiga.
Osim toga, zatvorenicima se organiziraju i susreti s poznatim književnicima, pa ih je tako 8. studenog prošle godine posjetio Kristian Novak, trenutačno najpoznatiji i najhvaljeniji mladi pisac u Hrvatskoj, čija su djela postala kazališni hitovi, a scenariji za filmove samo se čekaju. Posjet Miljenka Jergovića također je zasigurno obradovao čitateljsku publiku Remetinca, a dokaz da osim za suvremenu beletristiku zatvorenici gaje ljubav i prema popularnoj psihologiji jest posjet Brune Šimleše, koji je održao predavanje.
Zaključimo, orni čitatelji koji su se spletom okolnosti našli iza rešetaka zbog mnogo slobodnog vremena redovno posuđuju knjige. Interpretiramo li popis hit-naslova, mogli bismo zaključiti da zatvorenici najviše vole čitati o onima koji su gori od njih samih, pa tu posežu za krimićima, trilerima i sl., ali traže i duhovni mir pa utjehu nakon svega pronalaze u religiji i modernim mantrama psihologije, kao što je ona da ako u nešto dovoljno jako želimo, to će se kozmički i ostvariti.