Udruge su na konferenciji za novinare reagirale na naslov članka u Novom listu "Ministarstvo branitelja odbija priznati višestruko silovanje: Žrtvi nisu poklonili povjerenje. Možda zato što je Srpkinja?", koji se bavi slučajem žene koja je kao zatočenica šibenskog vojnog zatvora Kuline silovana najmanje deset puta, a Povjerenstvo za žrtve seksualnog nasilja pri Ministarstvu branitelja nije joj povjerovalo i ostavilo ju je bez statusa žrtve seksualnog nasilja.
Na tu odluku reagirala je Documenta, dovevši u pitanje nepristranost članova Povjerenstva.
Marija Slišković, upraviteljica Zaklade za žrtve ratnog zločina silovanja - Sunčica, neprihvatljivim je ocijenila pitanje u naslovu članka, ustvrdivši da se radi o provokaciji i manipulaciji.
Brojeći krvna zrnca iznose se nepravilnosti djelovanja nadležne institucije
"Ovih se dana iz udruga civilnog društva iskazuje briga za te žrtve na potpuno neprimjeren način - govore o ratnom zločinu seksualnog zlostavljanja izdvajajući nacionalnost. Brojeći krvna zrnca, iznose se nepravilnosti djelovanja nadležne institucije", rekla je Slišković.
Nedopustivo je upotrebljavanje žrtava teškog ratnog zločina u politikantske svrhe i obračunavanje s bilo kojom državnom institucijom. Želimo upozoriti sve koji se nikada nisu bavili žrtvama i nisu u kontaktu s njima da ne koriste ratne događaje kao političko djelovanje, dodala je.
Pozvala je medije da ne podrže takvo izražavanje. "Žrtvama je dovoljno teško i traumatizirane su svih ovih godina da bi da služile u političke svrhe, politička podmetanja i iskazivanja nezadovoljstva", poručila je.
Podsjetila je kako su Žene u Domovinskom ratu 2011. otvorile prešućenu temu žrtava i nekažnjavanja zločina te ustvrdila da je rad udruge usmjeren u pravcu interesa žrtve, bez obzira na nacionalnu pripadnosti.
Slišković je izrazila nezadovoljstvo radom Povjerenstva za žrtve seksualnog nasilja pri Ministarstvu branitelja, koje je odbilo 73 predmeta tvrdeći da nemaju dokaza ili da to nisu djela seksualnog zlostavljanja, "zaboravljajući da seksualno zlostavljanje ne čini samo silovanje".
Kaže da su čak četiri osobe umrle u vrijeme dok su čekale na rješavanje njihova predmeta te da je ukupno prijavljeno 216 osoba.
Optužila je neke druge civilne udruge da žele umanjiti broj počinjenih ratnih zločina, spomenuvši Inicijativu mladih za ljudska prava koja je objavila da je prijavljeno 185 osoba žrtava silovanja, od čega su 83 dobile status žrtava.
"Želi se umanjiti broj počinjenih ratnih zločina i iskazati jednakost u počinjenim zločinima. Tražimo da se prema žrtvama ne obraća na taj način jer je to politička manipulacija i političko obračunavanje", poručila je Slišković.
Skandal je govoriti o "silovanju Hrvatice, Bošnjakinje, Srpkinje" radi dobivanja sredstva za svoje projekte
Predsjednica Udruge Žene u Domovinskom ratu Jadranka Cigelj ustvrdila je da se Documenta bavi politikanstvom u svrhu dobivanja sredstava za svoje projekte.
"Danas se javljaju ljudi koji su šutjeli 1991. i 1992. Dijelovi civilnog društva koji su se prekasno sjetili da se od 1991. do 1996. događao zločin silovanja, sve to da bi opravdali svoje projekte, jer moraju od nečega živjeti, a za to se primaju novčana sredstva iz EU fondova", kaže Cigelj.
Skandal je kada netko upotrebljava izraz "silovanje Hrvatice, Bošnjakinje, Srpkinje", bilo koje žene u svrhu dobivanja sredstava za svoje projekte, poručila je.
Vlado Marić, član Upravnog odbora Zaklade Sunčica, smatra da su takvi napisi u novinama "zapanjujući i nedopustivi" i proziva Documentu jer nije shvatila "da je ovo Hrvatska i da su tu sve žrtve jednake".
Ustvrdio je da njegovoj udruzi ima i osobe srpske nacionalnosti koje su silovali Srbi, kao i "pojedinačne ekscese koji su se dogodili u ratu i s naše strane". Pritom je izrazio nezadovoljstvo ministarstvima pravosuđa i branitelja jer, tvrdi, nema sluha za tu kategoriju žrtava. (Hina)