Aleksandra usisava, pere posuđe, sprema ručak. Ona odgaja dijete, radi u ljekarni i svim se silama trudi balansirati dom i posao. 'Iznenadim samu sebe kako sve stignem. Posao uredno obavim, odem po dijete u školu, nekad dan prije skuham za dva dana, suprug uskače', kaže Aleksandra.
Aleksandra uspijeva. No trećina žena s diplomom u ruci u svojim tridesetima - nema djecu. 'Želimo da što više žena radi, da ih ima posao, u isto vrijeme da rode što više djece, jednostavno jedno s drugim dolazi u sukob', pojašnjava demograf prof. dr. sc. Jakov Gelo s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
'I muškarac i žena trebaju podršku društva, sigurnost od strane poslodavca, toleranciju od strane poslodavca', kaže Ivana Zanze iz udruge Roda. No često je - nemaju.
Nepredvidljivo radno vrijeme i neočekivani duži ostanci za radnim stolom, najveći su neprijatelj odluke za majčinstvo.
'Još je uvijek previše ugovora na određeno, žena kad zatrudni taj ugovor je ne štiti. Kad on istekne, žena je bez posla. Nezaposleni ne ostvaruju pravo na vrtić', kaže Ivana Zanze.
Obitelj ili posao. Žene u trgovini i financijskom sektoru najduže važu. No vaganja ne bi ni bilo uz veću toleranciju poslodavca.
'Oni će gubiti radnu snagu, ljudi bježe iz takvih zanimanja gdje je nemoguće kombinirati rad i podizanje djece, prema tome, bit će prisiljeni to učiniti', kaže demograf prof. dr. sc. Anđelko Akrap s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Osim posla, velik problem pada nataliteta je i briga oko čuvanja djece. No stručnjaci upozoravaju, biologija nije slijedila sociologiju. 'Ako odgađa do neke dobi, iznad 35 godine za prvo dijete, sve su manje šanse da će uopće roditi', kaže dr. sc. Ivan Čipin s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Hrvatska postaje stara nacija. Samo prošle godine rođeno je 1.216 djece manje nego 2009.