Jedna se 42-godišnja Osječanka otrovala parama dezinfekcijskog sredstva za čišćenje kupaonice veoma rasprostranjenog u domaćinstvima.
''Čistila sam i nisam otvorila prozorčić u kupaonici. U Objedinjenom hitnom prijemu pitali su me je li riječ o određenom sredstvu za čišćenje, a kad sam im rekla da jest, nije bilo teško zaključiti da su im takvi slučajevi otrovanja dobro poznati. Ne znam kojim su se sredstvom za čišćenje drugi otrovali, no čini mi se da su mnogi sličnog kemijskog sastava'', ispričala je Osječanka za Glas Slavonije.
Slučaj trovanja potvrdio je i dr. sc. Srđan Čalošević, pročelnik Objedinjenog hitnog bolničkog prijema u KBC-u Osijek. Ističe, takvi slučajevi nisu česti, ali i ovaj slučaj pokazuje da klor može napraviti štetu organizmu, zbog čega je potrebna i hospitalizacija.
Klor je, kaže, agresivna tvar koja iritira sluznicu i nipošto se ne preporuča koristiti njime u zatvorenome, odnosno u prostoru gdje nema ventilacije. Štoviše, u slučajevima korištenja klora u zatvorenim prostorijama ne pomaže ni tzv. kirurška maska.
''Ni maska neće zaštititi sluznicu, tako da je jedina zaštita od neželjenih posljedica provjetravanje. Inače, ove jeseni još nismo imali ovakvu situaciju, no svakako treba upozoriti na ovakvu mogućnost otrovanja'', objasnio je dr. Čalošević.
Stručnjaci savjetuju da korištenje klora na nepravilan način ne samo da može dovesti do kroničnog bronhitisa i astme već može narušiti funkciju štitnjače.
Tu tvar sadrži veći broj jakih sredstava za čišćenje, a nije dovoljno koristiti rukavice i izbjegavati udisanje, već šteta može nastati kumulativnim djelovanjem.
Osim toga, i omekšivači za rublje mogu biti štetni i jedni od vodećih uzročnika dermatitisa te izazvati štetu respiratornog sustava.
Također, antibakterijski sapuni mogu poremetiti funkciju hormona, dok sredstva za čišćenje stakla mogu loše djelovati čak i na bubrege i jetru. U pretjeranoj ili uporabi bez adekvatne zaštite zdravlje narušavaju čak i sredstva za čišćenje tepiha te osvježivači prostora.