"U takvoj situaciji Zakon o otpadu jasno propisuje odgovornost države tj. Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva da odmah zbrine opasni otpad, a naknadno isporuči račun poduzeću koje se pokaže odgovornim za zbrinjavanje otpada", navodi Zelena akcija.
Dodaje da je "stoga Ministarstvo još 2004. kada je utvrdilo
činjenično stanje trebalo reagirati i platiti drugoj tvrtki da izveze
opasni otpad u Njemačku", jer u Hrvatskoj ne postoji takvo
odlagalište.
Inspekcija Ministarstva je čak tri godine upozoravala tvrtku Eko
Tehning da zbrine opasni otpad umjesto da je drugoj tvrtki naložila da ga zbrine, a zatim pričeka da završe sudski sporovi kako bi odgovornoj tvrtki isporučilo račun za zbrinjavanje, navodi Zelena akcija.
Ta nevladina udruga ističe da je "zatečena činjenicom da se opasni otpad iz spalionice PUTO još uvijek nalazi u Hrvatskoj, a i da dokumenti koje je usvojila Vlada (Nacionalni plan za implementaciju Stocholmske konvencije te Nacionalni plan za gospodarenje otpadom) ne definiraju opasni otpad iz zatvorene spalionice PUTO kao jednu od tzv. crnih točaka za sanaciju, kao što je primjerice šljaka iz TE Plomin
1".
Zelena akcija navodi da "opasni otpad iz spalionice PUTO osim radioaktivnosti i teških metala vrlo vjerojatno sadrži i dioksine koji su dokazano kancerogeni, teratogeni, mutageni i što je vrlo bitno postojani u okolišu tj. ne nestaju s vremenom".
"Spalionica opasnog otpada PUTO je imala utjecaj na okoliš i zdravlje Zagrepčana dok je radila, u trenutku eksplozije i požara 2002. no i danas kada opasni otpad još uvijek nije zbrinut nakon pet godina. Ovakvo postupanje Grada Zagreba i Vlade oko spalionice PUTO daje nan za pravo strahovati od izgradnje nove i još veće zagrebačke spalionice. Umjesto izgradnje nove spalionice Grad Zagreb bi se kao i većina županija u Hrvatskoj trebao odlučiti za održiv sustav gospodarenja otpadom te mehaničko - biološko postrojenje za obradu otpada", navodi Zelena akcija.