Hoćemo li nešto u sporu Fortenove i dobavljača, mi porezni obveznici morati platiti?
Prema mojim saznanjima, s obzirom na to da država nije jamčila za neku vrstu takvog duga, ne bi trebali.
Je li Vas iznenadila ovakva borba ministara za veće plaće u svojim sektorima, Jeste li očekivali neki fer play, da to ne rade na ovakav način?
Možemo uvijek razgovarati o načinu, ali ne bih ovim putem na taj način govorio. Legitimno je pravo svih, kako zaposlenika, tako i njihovih predstavnika u okviru sindikalnih središnjica, a i mojih kolega ministara da neke teme stavimo na stol. Mislim da nema niti jedne osobe u Vladi, krenuvši od predsjednika Vlade, koja nije za povećanje plaće. Ali, sve u skladu s mogućnostima.
Je li horizontano povećanje plaća ''uranilovka''? Ako nam fali doktora i sestara, čak vama u poreznoj fali čistačica. Pa ajmo plaćati one koji nam odlaze i one koje ne možete naći za radno mjesto. U zdravstvu imate nekih bolnica gdje se 40 % proračuna izdvaja za nezdravstvene djelatnosti.
Kad kažemo horizontalni pristup ne mislim na uranilovku. Mislim na skroz suprotno. Jako sam protiv uranilovke. Horizontalni pristup smo zagovarali, jer on znači da gledamo na sve, i medicinske sestre i policajce i carinike i zaposlene u socijali, da ne nabrajam dalje. S njima razgovaramo o osnovici. Paralelno s tim ideja je bila da napravimo temeljitu analizu uredbe o složenosti posla i koeficijentima pojedinih poslova. Možemo uzeti nekoga sa strane, dogovoriti se sa sindikatima i predstavnicima svih zaposlenih, da uzmemo nekog neutralnog tko će sagledati sve aspekte i između ostalog, ovaj element o kojem govorite – koje su profesije danas više tražene, koje odlaze, gdje smo deficitarni, gdje bi mogli postati deficitarni, da se sve to stavi na stol.
Zašto ne donesemo Zakon o radu za sve, i da su svi plaćeni po zakonu o radu?
I tu se mogu složiti s vama. Već se dulje vrijeme govori o tome. Pitanje je koja Vlada i na koji će način to regulirati. Mi smo se uhvatili s tim u koštac i rekli smo da ne čekamo izradu tog zakona, rekao bih Zakona o plaćama i općenito o sustavu državne službe, bez obzira na to što na tome radimo, idemo svejedno korigirati tu osnovicu. Ne na način uranilovke nego da jednostavno zahvatimo sve a da probamo pohvatati sve specifičnosti pojedinih radnih mjesta. Tko uopće danas može uzeti u obzir složenost posla jednog policajca koji danas odlazi na granicu i bavi se migracijama, legalnim i ilegalnim migrantima, u odnosu na recimo prije 10 godina, kada tog problema nije bilo.
Mogu li više od dva posto očekivati doktori, sestre, prosvjetni radnici?
Sve je predmet razgovora. Na ništa nismo odmahnuli i rekli da ne dolazi u obzir. Naravno, i ovo što ste maloprije rekli – na ovakav način mislim da stvoriti pritisak nije korektan, jer još uvijek imamo problem namaknuti tih pola milijarde kuna za ovu godinu – što će se dogoditi.
Koliko je to na godinu?
Dva posto je šesto milijuna kuna. Kod nekim ministarstava nedostaje i tri posto , ali to ćemo riješiti.
Do kraja rujan ćemo znati hoće li veće plaće biti i za zdravstvo?
Kako je pregovarački odbor krenuo za zdravstvo oformljen. To razgovori idu, vrlo su intenzivni. Tamo su moji i kolege ministra Alardovića i Kujundžića.
Vidimo što se događa u Njemačkoj i Italiji, sve mi izgleda kao 2008., taj smo film već gledali.
Nisam sa sindikatima htio spomenuti Uljanik, tako da neću sad ni Njemačku ni Italiju, da to ne bude nekakva izlika. Stalno ponavljam – u skladu s našim mogućnostima. Imamo gospodarski rast, ima dobrih stvari ali i onih koje nisu tako dobre i koje su upozoravajuće. Što je ključni izazov? Pad izvoza roba. Mislim da je naš izvozni sektor izuzetno jak, ali se evidentno te situacije u Njemačkoj i Italiji kod neki reflektira. S druge strane, trebamo osnažiti domaću proizvodnju. Imamo jako visoku uvoznu ovisnost.
Proizvodnja vam je cijelu godinu gotovo u crvenom, a to je kičma svakog gospodarstva.
Sjećate se kad je bilo prvo tromjesečje bilo 3,9. Sličnu retoriku sam imao onda kao i jučer kad je bilo 2,4. I tad sam rekao da je prevelika uvozna ovisnost. Tada smo imali rast investicija od preko 11 posto, a sada osam posto. A gledate proizvodnju kapitalnih dobara, ona je u padu, što znači i investicije i domaća potrošnja koju radimo dobrim je dijelom iz uvoza.
Bojite li se da će nam bum u dnevnom najmu biti kao novi švicarci, da će ljudi reći da im se pomogne kada iznajmljivanje ne bude išlo dobro, kada budu u problemu?
Ponukan iskustvom švicarca trebamo biti oprezni kod bilo kakvih privatno-poslovnih odluka. Što se tiče turizma, za ovu sezonu prema brojkama koje vidimo, mislim da ne trebamo biti nezadovoljni. Unatoč tome što imamo određene pokazatelje koji možda nisu na tragu onih fizičkih pokazatelje – dolazaka i noćenja, ali financijski su dobri. Imamo broj izdanih računa i vrijednost računa preko šest posto. PDV je također u plusu.
15% BDP-a ovisi o turizmu, a 40% proračuna se puni od PDV-a. Neka Nijemci i Talijani prestanu dolaziti i mane će se trošiti?
Treba osnažiti domaću proizvodnju, stvaranje dodane vrijednosti.
Prvi put se dogodilo da banke vama daju, da kreditiraju bez kamata. Možemo li i mi građani očekivati da bi i nama kamate mogle pasti?
Da, pale su i aktivne i pasivne. Rekao bih da je na nama izazov. Imamo povećanu štednju građana, treba otvoriti neke alternativne mogućnosti. Jer građani imaju dovoljno visoke iznose štednje, a one u bankama ne nose neke velike prinose. O tome treba razmisliti – da se otvore neke mogućnosti dodatnih ulaganja za građane.
Znači, očekujete pad kamata za građane?
U svakom slučaju, kako aktivnih, tako i pasivnih.
Martina Dalić bila je na sastanku s Plenkovićem, mislite li da se ona vraća ili je to samo neki prijateljski kontakt?
Ne znam.
Nedostaje vam u Vladi, izgledala je kao gromobran.
Sa svakim od kolega tko je radio i s kojim radim imam super odnos. Nikad mi nije drago da netko napušta Vladu, ali svi moramo funkcionirati kao tim.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr