Održana je završna konferencija dvogodišnjeg pilot projekta "Sustav praćenja – jačanje sustava podrške za djecu žrtve kaznenih djela", koji provodi udruga Hrabri telefon u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova.
Konferencija, koja je održana 6. i 7. ožujka, je okupila predstavnike dječjih savjetodavnih linija iz susjednih zemalja, organizacije Child Helpline International, državnih institucija i tijela, policijskih postaja te drugih relevantnih institucija uključenih u pružanje podrške djeci i mladima da bi zajednički analizirali rezultate projekta i ojačali međusektorsku suradnju u svrhu unaprjeđenja sustava zaštite djece.
Sudionici konferencije izrazili su iznimno pozitivne reakcije te su snažno podržali naš rad i inicijativu. Njihova podrška dodatno potvrđuje važnost sustavne i kontinuirane psihosocijalne pomoći djeci žrtvama kaznenih djela", za DNEVNIK.hr objasnila je Antonija Strle Pleše, voditeljica projekta Sustav praćenja.
Djeca bez sustavne podrške u pravosudnom sustavu
Prema službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2024. godini je 4820 djece bilo žrtva kaznenog djela. Iako zakon prepoznaje njihova prava, djeca u praksi često ostaju bez adekvatne psihološke i emocionalne podrške. Sudski procesi mogu trajati godinama, a u tom periodu djeca prolaze kroz visoku razinu stresa, nesigurnosti i potencijalne retraumatizacije.
Projekt "Sustav praćenja" pokrenut je da bi osigurao da djeca koja su prošla kroz policijski i pravosudni sustav ne ostanu bez adekvatne psihološke podrške. U sklopu projekta uspostavljena je suradnja s osam policijskih postaja na području Zagreba, a djeci žrtvama kaznenih djela omogućena je pravovremena, besplatna i povjerljiva psihološka pomoć.
Strle Pleše je otkrila da su sudionici konferencije bili najzadovoljniji podatkom da Hrabri telefon reagira u roku od 48 sati nakon prijave kaznenog djela.
Nakon što policija obavi istražni razgovor, mi pričamo s roditeljem ili skrbnikom i nakon toga i s djetetom. Prvi kontakt je uvijek telefonski, a nakon toga dogovaramo s obitelji hoćemo li nastaviti održavati savjetovanja telefonski ili uživo. Naša usluga je besplatna, stručna i povjerljiva. Minimalni broj kontakata koji ostvarujemo s djetetom je tri, ali najčešće je potreba za savjetovanjem i veća", rekla je.
"Maksimum koji mi možemo ponuditi je godinu dana intenzitetom od jednog susreta tjedno. Neki odluče da to bude telefonski, a neki žele doći uživo", dodala je.
Ključni rezultati projekta
Iz Hrabrog telefona su istaknuli da su u protekle dvije godine postignuti značajni rezultati. Na primjer, zaprimljene su 162 suglasnosti roditelja ili skrbnika za stupanje u kontakt s djetetom žrtvom kaznenog djela.
"Zadovoljni smo jer smo isprva očekivali manje suglasnosti, no u svega nešto više od godinu dana zaprimili smo čak 162 suglasnosti da kontaktiramo dijete nakon kaznenog djela. Moram istaknuti da suglasnost u nekim slučajevima ne daje roditelj, nego skrbnik, jer roditelj može biti počinitelj kaznenog djela", rekla je Strle Pleše.
Provedeno je više od 600 savjetodavnih razgovora s djecom i njihovim obiteljima, a savjetovateljice Hrabrog telefona su 10 puta bile osobe od povjerenja djeci tijekom sudskih postupaka.
"Većinski se radi o kaznenom djelu povrede djetetovih prava. U to spada cijeli niz djela: zanemarivanje, zlostavljanje, svjedočenje nasilju i izlaganje djeteta neprimjerenim uvjetima. Zatim je svjedočenje teškog ubojstva ili pokušaja teškog ubojstva. Ova kategorija nam je na drugom mjestu zbog tragedije u Osnovnoj školi Prečko nakon koje smo zaprimili 35 suglasnosti djece žrtava tragedije", istaknula je Strle Pleše.
Održan je i trening za policijske službenike u svrhu unaprjeđenja razine stručnosti i kompetencija kod osoba koje su zadužene za prvu intervenciju u slučajevima počinjenja kaznenih djela nad djecom
Djeca su kroz ovaj projekt dobila emocionalnu sigurnost, priliku da otvoreno razgovaraju o svojim iskustvima te podršku u suočavanju s posljedicama kaznenog djela.
Nužnost sustavnog financiranja i širenja projekta
Ovaj pilot projekt pokazao je koliko je sustavna podrška djeci žrtvama kaznenih djela neophodna, ali i koliko je važno da se osigura kontinuirano i dugoročno financiranje ovakvih usluga. Projekt se nastavlja do 31. 3. 2027. godine i bit će financiran sredstvima Europske unije.
Također, planirano je i njegovo širenje na dodatne policijske postaje u Zagrebu te na područja Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Krapinsko-zagorske županije. No, cilj je da ovakav oblik podrške postane standardiziran i dostupan u cijeloj zemlji.
Djeca koja su pretrpjela kaznena djela ne smiju ostati bez podrške. Pravo na sigurnost, razumijevanje i psihološku pomoć ne smije ovisiti o trajanju jednog projekta – već mora postati dio sustava koji djeci zaista služi.