Preporučuju da sada treba ulagati u održavanje ostalih cesta koje su zbog ubrzane gradnje zapostavljene i u jako lošem stanju, piše Jutarnji list.
Upozorenje Svjetske banke Hrvatskoj da uspori gradnju autocesta dolazi u trenutku kada su otvoreni radovi na nekoliko iznimno skupih projekata, prije svega Pelješki most i autocesta Dubrovnik - Doli. Ova potonja dionica autoceste Zagreb-Dubrovnik bit će najskupljih 28 kilometara autoceste u Hrvatskoj, jer gradnja samo jednog kilometra stoji 128 milijuna kuna! Nedavno su otvoreni radovi na Podravskom ipsilonu, dok istovremeno traje gradnja autoceste Zagreb-Sisak i gradnja punog profila Istarskog ipsilona.
Otplata kredita u iduće tri godine doseći će 0,7 i 0,8 posto
Svjetska banka ima razumijevanja za veliki graditeljski bum na autocestovnoj mreži u razdoblju od 2001. do 2008. iz turističkih, gospodarskih, socijalnih razloga, ali sada predlaže da se to uspori. Upozoravaju da će sljedeće tri godine otplata kredita, koji su podizani za gradnju, vrhunac doseći u sljedeće tri godine kada će doseći razinu između 0,7 i 0,8 posto BDP-a.
Više od 60 posto njihove gradnje financiralo se dugoročnim zaduživanjima. Od 2001. do kraja 2008. u gradnju autocestovnih pravaca, ne uključujući Istarski ipsilon i Zagreba - Macelj, uloženo je 42,7 milijardi kuna. Prema ovoj računici oko 25 milijardi kuna je posuđeno i treba vratiti sljedećih godina.
Svjetska banka smatra da financiranje otplate duga iz poreza na gorivo doseže svoj limit, a prihodi od cestarina svakako nisu dostatni za financiranje daljnje gradnje i otplate duga. Hrvatska u ovom trenutku ima 23 kilometara autocesta na 100.000 stanovnika, nasuprot 14 kilometara na 100.000 stanovnika u zemljama EU 15.