Time se predviđa povećanje minimalne kazne s dosadašnje jedne na tri godine zatvora, a maksimalna kazna povećava se na 15 godina.
Tako visoka minimalna kazna zapravo sucima umanje mogućnost izricanja blaže kazne (npr. uvjetne ili kazne upućivanja osuđenika na rehabilitaciju), a otvara im prostor da čovjeka koji ima joint strpaju iza rešetaka na tri godine, piše 24 sata.
Iako Vladin "Akcijski plan suzbijanja zloporabe opojnih droga za 2006.-2009. godinu", iz veljače ove godine, represivne mjere stavlja ispred prevencije, država se ipak odlučila na represiju. Prema mišljenju dr. Slavka Sakomana, to nije dobro.
- Represijom nećemo pomoći mladima. Ovim izmjenama zakona izjednačavaju se klinac koji svom prijatelju ponudi joint i netko tko dila na kilograme kokaina. Prijeti im jednaka kazna, ovisno o tome što odluči sudac, jer su i jedan i drugi nepravedno 'utrpani’ u stavak 2. članka 173., tvrdi Sakoman.
- Posjedovanje malih količina lakih droga treba kažnjavati prekršajnim, a ne kaznenim zakonom, smatra Sakoman.
- Treba razlikovati neznatnu društvenu opasnost koju predstavlja jedan joint od organiziranog kriminala.
Dražen Majić, i sam bivši ovisnik, danas član Stručnog savjeta Ureda za suzbijanje zloporabe opojnih droga Vlade RH, također se protivi jačanju represije nad konzumentima lakih droga.
- Čini mi se da je cilj ovih izmjena samo poboljšavanje policijske statistike. No ako će se policija baviti konzumentima jointova, tko će onda hvatati dilere heroina i kokaina, pita se Majić.
- Radim na dokumentarcu o 30-godišnjem ovisniku o heroinu koji je zbog raznih provala dobio 12,5 godina zatvora, a istodobno je jedan poznati diler, uhvaćen dva puta s po pola kilograma heroina, dobio četiri godine. Bojim se da će takve situacije uskoro biti još češće, kaže Majić.