Mnogi su digli svoj glas protiv Vladinog deficitarnog proračuna od čak četiri milijarde kuna. Oporba zamjera predviđanja gospodarskog rasta od dva posto u trenucima kada svijet trese ekonomska kriza.
Deficit znači zaduženje, a brojni analitičari tvrde kako ovo nije proračun za upravljanje krizom, već će kriza upravljati proračunom. Vlada ipak neće stegnuti remen, barem kada je u pitanju državni proračun za sljedeću godinu. Planira se potrošiti više od 128 milijardi kuna, što je za četiri milijarde više od očekivanih prihoda. Najviše novca trebalo bi stizati iz PDV-a i doprinosa, a trošit će se na mirovine, plaće i zdravstvo.
Oporba smatra da brod ovako može voziti jedino pijani kapetan. Ne zato što je deficit nego iz razloga što uopće nije proračun koji bi trebao utjecati na nošenje rizika krize koja se za iduću godinu predviđa.
Iako je Ekonomsko vijeće sugeriralo nulti deficit Vlada ipak predlaže manjak vođena pretpostavkom u gospodarski rast od 2 posto. U takav scenarij mnogi ne vjeruju.
Najveći dobitnik je ministar Milinović koji za reformu zdravstva dobiva 25 posto više nego lani, odnosno 30 milijardi kuna. Gubitnica je Marina Matulović Dropulić s 10 posto manje novca. Ipak za gradnju pelješkog mosta vlada je osigurala više od 400 milijuna kuna. Deficitaran proračun za SDP-ovce nije najveći problem.
Minus na računu ne sviđa se ni Hrvatskoj narodnoj banci, pa će ga država morati financirati inozemnim zajmom. I HNB-u ponestaju injekcije za osiguranje likvidnosti. Novca na tržištu sve je manje. A kakav je to osjećaj ovoga vikenda imaju priliku doživjeti i saborski zastupnici te djelatnici državne uprave kojima kasni plaća.