Cijena zlata u ponedjeljak je prvi put u povijesti premašila razinu od 5000 dolara po unci, potvrđujući snažan uzlazni trend koji se posljednjih mjeseci ubrzava kako ulagači, potaknuti geopolitičkim napetostima i političkom neizvjesnošću, sve više traže sigurnije utočište za kapital.
Nesigurnost na svjetskim financijskim tržištima dodatno je pojačana nakon zaoštravanja odnosa između Sjedinjenih Država i Europske unije oko Grenlanda, što je potaknulo snažan rast cijene plemenitih metala.
Samo prošle godine cijena zlata porasla je 64 posto, potpomognuta smanjenjem kamatnih stopa u SAD-u, slabljenjem dolara, pojačanom potražnjom središnjih banaka i rekordnim priljevom kapitala u investicijske fondove osigurane zlatom.
Nezavisni analitičar Ross Norman procjenjuje da bi cijena unce zlata tijekom ove godine mogla dosegnuti i 6400 dolara, dok bi se prosječna cijena mogla kretati oko 5375 dolara.
Istodobno snažno raste i cijena srebra, koja se u četvrtak kretala oko 118 dolara po unci, blizu povijesnih rekordnih razina. Nakon godina relativno sporog rasta, srebro je početkom 2025. zabilježilo nagli uzlet, s više od 140 posto rasta tijekom godine, čime se svrstalo među najuspješnije robe na tržištu. U jednom jednogodišnjem razdoblju cijena srebra porasla je i više od 250 posto.
Nakon novih povijesnih rekorda zlata i srebra, sve se više analiziraju razlozi tako snažnog poskupljenja.
The Wall Street Journal ističe da su prijetnje uvođenjem novih carina, kao i mogućnost nove obustave rada američke savezne vlade, potaknule ulagače na bijeg u sigurnu imovinu. Prema njima, potražnja za sigurnošću dodatno je ojačala nakon učestalih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa carinama.
Tržišta su dodatno uznemirili i strahovi od političke blokade savezne vlade, potaknuti novim napetostima nakon smrtonosnih pucnjava u Minneapolisu. Taj je događaj naveo senatske demokrate da zatraže izmjene odredbi o domovinskoj sigurnosti u paketu za financiranje vlade, čime je povećana neizvjesnost oko izglasavanja proračuna.
Uzlazni trend cijena metala, navodi Wall Street Journal, dijelom je potaknut i zabrinutošću oko dugoročnih izgleda američkog dolara i drugih vodećih svjetskih valuta.
Srebro je pritom zabilježilo još izraženiji skok.
Washington Post dodatno naglašava strukturne razloge rasta cijena.
Analitičar Bob Gottlieb, bivši trgovac metalima u JPMorganu i drugim financijskim institucijama, ističe da aktualni rast nije rezultat špekulativne euforije. Prema njegovim riječima, riječ je o fundamentalnom trendu povezanom s procesom dedolarizacije, jer se središnje banke nastoje zaštititi od američke politike i sve veće nepredvidivosti poteza Sjedinjenih Država.
Središnje banke počele su snažnije povećavati kupnju zlata još 2022. godine, na početku rata u Ukrajini, a taj se trend dodatno ubrzao početkom 2025., kada su trgovinski ratovi administracije Donalda Trumpa uzdrmali globalna tržišta.
Zabrinutosti su se ponovno rasplamsale posljednjih tjedana, nakon što je Washington zauzeo agresivniji vanjskopolitički stav, uključujući vojnu operaciju u kojoj je zarobljen venezuelanski čelnik Nicolás Maduro te prijetnje europskim čelnicima u vezi s američkim zahtjevima oko Grenlanda.
Američke i globalne burze na te su napetosti u početku reagirale padom, no kasnije su se stabilizirale kako su se tenzije privremeno smirile. No tijekom vikenda Trump je ponovno zaoštrio retoriku, zaprijetivši Kanadi trenutačnim uvođenjem carine od 100 posto ako Ottawa nastavi s trgovinskim zbližavanjem s Kinom, iako je kanadski premijer Mark Carney takav sporazum objavio već tjedan dana ranije.
"Trenutačno okruženje, obilježeno stalnim izbijanjem novih geopolitičkih kriza, i dalje održava premiju rizika u cijeni zlata", rekao je Adam Turnquist, glavni tehnički strateg u LPL Financialu.
Rast cijena ne bilježe samo zlato i srebro. Bakar je poskupio nakon što je američka administracija uvela carinu od 50 posto na gotove proizvode, dok su terminski ugovori za platinu i paladij, metale koji se koriste u katalitičkim pretvaračima i drugim industrijskim proizvodima, porasli više od 25 posto od početka godine.
Turnquist ističe da dodatni poticaj tržištu metala daje i slabljenje američkog dolara, koji je pao na najnižu razinu od rujna. Slabiji dolar čini druge valute relativno jačima, što potiče inozemne ulagače na kupnju imovine koja nije denominirana u dolarima.
Cijenu srebra posljednjih godina dodatno podupire sve šira industrijska primjena, osobito u proizvodnji solarnih panela i izgradnji podatkovnih centara. Zalihe srebra na Chicago Metals Exchangeu nedavno su se smanjile jer se pošiljke preusmjeravaju iz Sjedinjenih Država u druge dijelove svijeta, navodi Gottlieb.
Zlato i srebro istodobno privlače sve veći interes malih ulagača. Investicijski fondovi osigurani zlatom u Sjevernoj Americi tijekom 2025. godine privukli su rekordnih oko 51 milijardu dolara, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato. Taj se trend nastavio i početkom 2026., kada su ti fondovi u prvim tjednima godine prikupili dodatnih pet milijardi dolara.
"Ono što vidimo i čujemo jest da je potražnja malih ulagača za zlatom u SAD-u visoka i da i dalje raste", rekao je Joe Cavatoni, glavni tržišni strateg Svjetskog vijeća za zlato.
Unatoč euforiji, dio stručnjaka upozorava na rizike. Budući da se cijene zlata i srebra nalaze na povijesnim vrhuncima, ulagači koji ulaze na tržište u kasnijoj fazi mogli bi biti izloženi znatnim gubicima u slučaju korekcije.
"Iako zlato ima reputaciju sigurnog utočišta, u razdobljima snažnih tržišnih potresa ono može biti vrlo volatilno", upozorila je Amy Arnott iz komapanije Morningstar, zadužena za strtegijiski razvoj portfelja.
Ulagati sada ili?
Sašu Ivanovića, stručnjaka za plemetine kovine i investicije pitali smo je li aktualna razina cijena prilika za ulagače i ulaže li se sada ili se čeka? Evo što nam je rekao.
"Isto pitanje su sebi postavljali ulagači dok je zlato probijalo druge povijesne rekorde. Nekada je 2000 dolara po unci bila rekordna cijena pa su neki analitičari govorili da nema prostora za značajniji rast. Vidimo koliko su bili točni u svojim predviđanjima. S druge strane, mi iz Centra Zlata govorili smo ulagačima da je zlato uvijek dobra investicija na dulji rok. Dugoročno gledano, čak ni manje korekcije neće značajno poljuljati povjerenje u zlato", napominje.
Evo koje su ključne razlike između ulaganja u zlato i srebro koje bi ulagači trebali razumjeti prije donošenja odluke?
"Najvažnije je što se na srebrne poluge plaća porez na dodanu vrijednost i zbog toga je potrebno nešto više vremena za ostvarenje dobiti na njima. Srebrnjaci s druge strane nemaju tolike poreze, a investicijsko zlato nema nikakve poreze, ako pričamo o fizičkim osobama".
Evo koje su tri najvažnije smjernice za građane koji razmišljaju o ulaganju u zlato i srebro, a kako bi izbjegli najveće pogreške.
"Prvo, pazite na fleksibilnost i kupujte više manjih poluga koje kasnije lakše pretvorite u novac. To jako često uspoređujemo s nekretninom.
Kao što nećete prodavati stan kad zatreba novca za popravak automobila, tako nećete prodavati ni polugu od kilograma.
Druga važna smjernica je dugoročnost gdje svjedočimo kako je cijena zlata rasla 825% u posljednjih 20 godina. Za kraj bih naglasio da je pogrešan pristup čekati pad cijene ne neku hipotetsku, prihvatljivu, razinu.
Najbolje vrijeme za ulaganje je bilo prije 20 godina, a drugo najbolje vrijeme je sada", poručuje.