Američki predsjednik Donald Trump prijeti zatvaranjem Hormuškog tjesnaca -ključnog plovnog puta za koji je više puta poručio da ga Iran mora bezuvjetno ponovno otvoriti.
Iranska odluka da ograniči promet naftnih tankera kroz tjesnac uzrokovala je ozbiljnu gospodarsku štetu nekim državama koje ovise o bliskoistočnoj nafti te dovela do rasta cijena diljem svijeta, uključujući i SAD.
Zašto bi Trump želio blokirati tjesnac za koji želi da bude otvoren, pita se CNN.
Opasna poluga
Tjesnac tehnički nije potpuno zatvoren - Iran postupno dopušta prolaz nekim tankerima u zamjenu za pristojbu do dva milijuna dolara po brodu. Ključno je da Iran istodobno omogućuje vlastitom izvozu nafte nesmetan prolaz: prema podacima analitičke tvrtke Kpler, Iran je do ožujka izvozio u prosjeku 1,85 milijuna barela dnevno - oko 100.000 više nego u prethodna tri mjeseca.
Zatvaranjem tjesnaca Trump bi mogao presjeći ključni izvor financiranja iranske vlade i vojnih operacija. No to je poluga koju američka administracija dosad nije bila spremna povući: potpuna blokada, uključujući iransku naftu, mogla bi uzrokovati nagli globalni skok cijena nafte.
Aamerička je mornarica stoga dosad dopuštala prolaz iranskim tankerima. Svaka nafta koja trenutno izlazi iz regije pomaže barem donekle stabilizirati cijene. Štoviše, Sjedinjene Države su u ožujku odobrile privremenu dozvolu Iranu za prodaju nafte koja se već nalazila na tankerima.
SAD već desetljećima povremeno uvodi sankcije iranskoj nafti, a Trumpova administracija blokirala je prodaju nakon izlaska iz nuklearnog sporazuma 2018. godine. Prošlomjesečno ukidanje sankcija oslobodilo je oko 140 milijuna barela - dovoljno za globalnu potražnju tijekom otprilike dan i pol, prema podacima američke Uprave za energetske informacije.
Iran ostvarivao značajne profit
No politički dojam te jednomjesečne iznimke bio je problematičan: omogućila je Iranu prodaju sankcionirane nafte i financiranje rata protiv SAD-a i njegovih saveznika. Iran je pritom ostvarivao značajne profite, prodajući naftu po cijeni višoj od referentne Brent nafte.
Rastuće cijene goriva pojačale su pritisak na administraciju da okonča rat, a puštanje dodatnih količina nafte možda je kupilo nešto vremena. Budući da je Iran ionako prodavao naftu, ukidanje sankcija omogućilo je prodaju i zapadnim zemljama, a ne samo Kini, njegovu najvećem kupcu.
Administracija je pokušavala koristiti sve dostupne poluge kako bi zadržala cijene pod kontrolom tijekom rata, uključujući koordinirano oslobađanje strateških rezervi i ukidanje sankcija na rusku naftu prošlog mjeseca. Sada Trump riskira dodatni rast cijena nafte i plina kako bi maksimalno povećao pritisak na Iran da okonča rat.