Središnje banke dodatno su povećale kamate, što će usporiti rast gospodarstava i potražnje za crnim zlatom. Usporavanje potražnje za naftom znači i pad cijena nafte, što se i događa.
Naime, cijena barela nafte na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 5,3 posto, na 75,30 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 7,1 posto i sad iznosi 71,34 dolara. To je već treći tjedan zaredom kako su cijene pale, što nije zabilježeno još od lanjskog studenoga, pri čemu su u jednom trenutku zaronile na najniže razine od kraja 2001. godine.
Zbog čega pada cijena nafte, što se događa i što to zapravo znači? Kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu pojasnio nam je profesor Igor Dekanić.
"Cijena nafte, osim klasične tržišne zakonitosti ponude i potražnje, zbog uloge nafte u suvremenom globaliziranom gospodarstvu ovisi o očekivanjima gospodarskog rasta, stagnacije ili recesije. To znači da, ako većina očekivanja predviđa gospodarski rast i prosperitet, raste i potražnja za naftom, a time i cijene. Ako se očekuje stagnacija rasta ili recesija, potražnja za naftom pada, time i cijene, kao što je slučaj tijekom proteklih nekoliko tjedana", rekao nam je Dekanić.
Banke diljem svijeta pokušavaju suzbiti inflaciju, pa zaoštravaju monetarnu politiku, odnosno povisuju kamatne stope, a to automatski znači usporavanje gospodarstva i usporavanje potražnje. A to pak znači i slabljenje potražnje za naftom.
"To znači da svjetsko gospodarstvo u materijalnom smislu veoma ovisi o energiji, još uvijek u velikoj mjeri i o nafti, čime višedesetljetna povezanost cijena nafte i pravca gospodarskog rasta traje i dalje. Hrvatsko gospodarstvo dijeli tu sudbinu, pogotovo s obzirom na činjenicu da Hrvatska većinu nafte dobavlja iz uvoza. Povoljne činjenice su kako je Hrvatska deindustrijalizacijom i prelaskom na uslužno gospodarstvo ipak smanjila ovisnost o energiji tipičnu za industrijska proizvodna gospodarstva.
Usto, kako Hrvatska svoju naftu uvozi preko mora, a ne iz Rusije, u sadašnjim geopolitičkim okolnostima trajanja rata na istoku Europe mi smo u povoljnijem položaju od većine ostalih zemalja srednje i istočne Europe", napominje profesor Dekanić.
Strah od recesije
Zabrinutosti za potražnju posljedica su, također, krize nekoliko regionalnih američkih banaka, čija bi propast negativno utjecala na najveće svjetsko gospodarstvo. Na pitanje treba li se svijet bojati recesije s obzirom na povlačenje depozita iz banaka i bankrota nekoliko američkih banaka Dekanić odgovara:
"Navedene ekonomske činjenice svakako pospješuju opasnost od recesije. Promjena monetarne politike poslije stagnacije uslijed pandemije bolesti COVID-19 u pravcu poskupljenja novca i kredita, bankroti velikih američkih banaka, spašavanja nekih od velikih banaka u Europi, povlačenje depozita iz banaka, porast troškova za naoružavanje i vojnu opremu zbog rata u Ukrajini itd. – sve to utječe na strah od recesije i sve realniju prijetnju recesije.
Zapravo, iskustvo nas uči da je svaka veća energetska kriza, a događaji na energetskim tržištima 2021./2022. bili su dosta slični velikoj naftnoj krizi iz 1973./1974. g., redovito imala za posljedicu globalni skok inflacije i recesiju.
Samo su učinci i posljedice energetske krize iz 70-ih godina 20. stoljeća bili intenzivniji i dugotrajniji nego ovi sadašnji jer su se cijene i nafte i prirodnog plina gotovo vratile na razine prije ruskog napada na Ukrajinu."
Stabilizacija naftnog tržišta
Napominje kako tržište nafte pokazuje stabilizaciju, odnosno da se na tržištu događa smirivanje cijena nafte te vraćanja stanja na međunarodnim naftnim tržištima kao u vrijeme prije rata u Ukrajini.
"Nakon što je Europska unija proglasila embargo na uvoz nafte iz Rusije, svoj povećani gospodarski rast Kina, Indija i ostale brzo rastuće zemlje u Aziji osigurale su povećanim uvozom nafte (iz Rusije).
Usto, ta je nafta prerađena u azijskim zemljama koje nisu uvele sankcije Rusiji, pronašla svoje puteve i na globalno svjetsko tržište. Sve je to, uz stalnu aktualizaciju energetske tranzicije i najave budućeg smanjivanja korištenja fosilne energije, osobito u Europi, već utjecalo na pojeftinjenje nafte i smirivanje cijena nafte te vraćanja stanja na međunarodnim naftnim tržištima kao u vrijeme prije rata u Ukrajini."
U Hrvatskoj padaju cijene goriva i to je svakako dobra vijest. No Dekanić upozorava: "Ne treba očekivati automatizam sniženja cijena posvuda u gospodarstvu poslije pojeftinjenja nafte. To je tako u većini gospodarstava, tako da tu ni hrvatsko gospodarstvo nije izuzetak.
Ako ne dođe do velike eskalacije ili proširenja rata u Ukrajini ili ako započnu ozbiljniji mirovni pregovori, stanje na energetskim tržištima moglo bi se smirivati.
Hrvatska ima povoljnu okolnost u činjenicama kako uvozi energiju preko mora, kako ima transportne kapacitete koji premašuju njezine potrebe i kako ima realnu priliku stvaranja energetskog trgovinskog čvorišta za zemlje centralne i jugoistočne Europe.
Usto, hrvatsko uslužno gospodarstvo koje ne treba mnogo energije te energetska tranzicija u pravcu održive energetike, koja se kod nas ubrzala, sve to ipak utječe na to kako u budućnosti realno ne bi trebali sa strahom pratiti sve vijesti s energetskih tržišta…" rekao nam je Dekanić zaključno.