Na intenzivnoj njezi vremena za predah nema gotovo nikada. Zna to dobro medicinska sestra Maja Krajina, koja ipak, unatoč svemu, svoj posao ne bi mijenjala.
''Da, naravno da ga volim jer ga ne bi mogla raditi. Kompleksni je posao, težak je, teški su pacijenti, ali uspije se sve'', kaže Maja. No sustav se, upozoravaju, ne smije oslanjati na entuzijazam pojedinca. Uvjeti u kojima medicinske sestre rade moraju se poboljšati.
''Premorenost, sindrom sagorijevanja kod medicinskih sestara i, jasno, onda i odlazak u potragu za boljim sutra, boljim uvjetima rada, pa napose i boljom plaćom, iako mislim da plaća nije presudna'', kaže Adriano Friganović, glavni tajnik Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstva.
Najviše ih muči ipak to što ih je premalo. ''Naravno da će bolje napraviti kad nas je četiri kod jednog pacijenta, da ga možemo okrenuti kako se spada, namjestiti, a ovako smo se navikli, po dvoje, po jedan'', dodaje Krajina.
''Prosjek u Europi je 755 medicinskih sestara na 100.000 stanovnika a u RH 499, što govori da u RH nedostaje 50% medicinskih sestara da bi obavljale iste poslove na istim radnim mjestima kao što je to u EU'', podatak je koji je iznijela Tanja Lupieri, predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestara.
Zato baš ta Europska unija vrlo otvoreno vrbuje naš kadar. Do sad je otišlo više od 900 sestara. Boje se da je to tek početak. ''Jer se provodi niz kampanja u RH, gdje nam dolaze iz stranih zemalja, gdje lobiraju za medicinske sestre, gdje nude bolje uvjete rada, veće plaće'', dodaje Lupieri.
Na natječaje u Hrvatskoj, pogotovo u manjim sredinama, kažu, često se nema tko javiti. Medicinske sestre sve su važniji dio sustava, nerijetko s visokom stručnom spremom, no ne vrednuje ih se koliko bi trebalo.
''Položaj medicinskih sestara u Hrvatskoj nije dobar. Postoji nepriznavanje kvalifikacija visokog obrazovanja medicinskih sestara'', kaže Friganović. Na sve ove probleme danas upozoravaju, da već sutra ne bi bilo prekasno.
U Dnevniku Nove TV razgovarali smo s Anom Ljubas iz Hrvatske komore medicinskih sestara.
Zbog čega se ne vrednuje kad se neki mladi čovjek odlučuje dodatno obrazovati, steći visoko obrazovanje ili možda čak i neku usku specijalizaciju?
U sustavu još nažalost u Hrvatskoj nije prepoznata ni jedna razina dodatne edukacije, niti na horizontalnoj niti na vertikalnoj razini. Primjerice, ako završe diplomske studije ili magisterije, prema zahtjevnosti nije prepoznato i nije ni vrednovano.
Oni se gotovo kažnjavaju?
Imam super educirane sestre s određenim specifičnostima Ili subspecijalnostima. Ako vi nju iz smjene stavite da radi primjerice čitanje 24-satnog zapisa EKG-a – ona ima po tisuću i pol, dvije tisuće kuna manju plaću jer nema smjenskog rada. I ona nema interesa…
Kako ih motivirate da se obrazuju dalje?
Na sreću, još uvijek velikim entuzijazmomm i njihovim i našim. Mi im dajemo veliku potporu i oni se educiraju. Trenutno imamo 20 sestara koje se dodatno školuju. Međutim, kad dođu natrag u kliničku praksu, nije pitanje moje ustanove i naših upravnih tijela, nego zakona i pravilnika, rekla je Ljubas.
Marin Žilić odlučio je ostati u Hrvatskoj. Prvostupnik je sestrinstva.
Što je vaša motivacija?
Moja najveća motivacija je što sam shvatio da mi inozemstvo ne može ponuditi ovo što mi može ponuditi moja domovina i KBC Zagreb u smislu edukacije i napredovanja na poslu jednog širokog i izazovnog spektra djelovanja.
Da možete promijeniti tri stvari što bi to bilo?
Zapravo bih promijenio samo jednu, a to bi bila naša plaća.
Žale li se pacijenti na vaše usluge?
Apsolutno ne. Naši su pacijenti uvijek zadovoljni našim radom.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr