Dubrovački kulturni proračun je najjači u zemlji. No nije to ništa čudno, u Europi i svijetu sve je rašireniji turizam koji povezuje i kuturu pa onda i zaradu: za sada je ideja možda dobra, ali zarada od kuture je mršava. To ne čudi kada u gradu, koji je sljedećih mjesec dana kulturno središte, ne postoje neki osnovni preduvjeti poput, primjerice, koncertne dvorane.
Kad se tamni oblaci skupe nad kamenim gradom, kupanje pada u drugi plan, a kreće razgledavanje. Prva postaja je Knežev dvor. Za one koji žele u pola sata pregledati povijest Dubrovnika, aslušati Linđo, ili razgovarati s Ivanom Gundulićem, otvoren je 5D muzej.
U Dubrovniku se glazba može čuti na svakom koraku. Ipak, od kiše nisu zaštićeni ni najveći; sinoćnji koncert Tomislava Mužeka na ljetnim igrama bio je pod velikim upitnikom zbog nevremena. Ipak, nebo se smilovalo.
Dubrovnik se diči 'pozornicama pod zvijezdama', ali ne postoji koncertna dvorana; tako da se nastupi u slučaju kiše moraju otkazati. 'Evo već gledamo u nebo i ne znamo što će biti. Dogovorimo koncerte po dvije godine unaprijed; i onda možete misliti koji je stres kad vam umjetnici dođu i ne znate što napraviti u slučaju nevremena', kaže Ivana Medo Bogdanović, glasnogovornica Dubrovačkih ljetnih igara.
I dok za dnevnu zabavu turisti uvijek ponešto pronađu, za večernje koncerte tako im preostaje nadati se zvjezdanom nebu.