"To sada više nama smisla, jer kroz razgovore s političkim strankama i svima drugima definirali smo probleme. Zajedničkom tematskom sjednicom Vladi sam htjela dati priliku da oni iznesu svoju viziju stanja i što je to što rade kako bi se država izvukla iz krize. Mi ne čujemo puno o tome, puno više čujemo u Bruxellesu jer naši ministri i predsjednik Vlade Zoran Milanović odlaze tamo i polažu račune predsjedniku Europske komisije ili Europskog vijeća i razgovaraju sa svojim kolegama o tome u kakvom je stanju država i što se čini kako bi se riješili strukturni i drugi problemi", kazala je Grabar-Kitarović gostujući na javnoj televiziji. Dodala je da njezin zahtjev za tematskom sjednicom Vlade i dalje stoji, ali da iz tog ne želi stvarati sukobe.
Nakon trotjednih razgovora s dionicima političkog i društvenog života Hrvatske zaključak je da je u našoj zemlji jedan od najvećih problema demografska kriza, rekla je Grabar Kitarović. Najavila je da će u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom od 3. lipnja, oko 100. dana mandata, krenuti s više konferencija i okruglih stolova na temu "Zaposlimo Hrvatsku" kako bi poručili mladim ljudima da ostanu u Hrvatskoj te kako bi se pokrenulo veće zapošljavanje i proizvodnja u zemlji.
Nemamo politiku nacije
Komentirajući činjenicu da se njezinim pozivima na razgovore u njezinu Uredu od svih stranaka nisu odazvali samo SDP i Hrvatski laburisti, predsjednica Grabar-Kitarović kazala je da je najveći problem u zemlji demografska kriza. Upozorivši kako polako starimo kao narod, nacija i država, istaknula je da bez ljudi nemamo pretpostavki za dugoročni gospodarski razvoj.
Kotromanović: 'Oluju' treba proslaviti mimohodom u Zagrebu
"Ključ razvoja mnogih država koje su izašle iz gospodarske krize, posebice SAD-a, je obnavljanje radne snage i demografski priljev", kazala je. Dodala je i da je problem što Hrvatska ulaže u mlade ljude koji odlaze izvan zemlje i svoje znanje će "oploditi" u drugim državama.
Predsjednica je upozorila i na problem nedostatka dijaloga u društvu.
"Cilj nam je pokrenuti dijalog, okupiti sve u široku društvenu raspravu te kroz niz okruglih stolova ove jeseni izaći s vrlo konkretnim preporukama što Hrvatska mora učiniti kako bi se izvukla -ne samo iz trenutne gospodarske i socijalne krize - već kako bi osigurali dugoročni razvoj, demografski i svaki drugi napredak", rekla je Grabar-Kitarović.
Poručila je da se o rješavanju problema treba više razgovarati u Hrvatskoj.
Napominjući kako građani imaju pravo znati, a tematska sjednica je bila prilika Vladi, Grabar-Kitarović kazala je i kako se ne želi iscrpljivati u sukobima kojih je svima dosta u zemlji.
"Građani su siti sukoba nas političara i želim i hoću iznaći načine kako nadići nedostatak dijaloga s pojedinim ministrima u Vladi jer s jednim brojem ministara u Vladi vrlo dobro surađujem", kazala je.
"Zahtjev za sjednicu i dalje stoji, ali iz toga ne želim stvarati sukob i nešto što će zabavljati javnost umjesto da se usredotočimo na stvarne probleme koje imamo. Od svake buduće Vlade, koja god bila, zahtijevat ću da redovito održavamo takve sjednice", naglasila je. Želi da Hrvatska izađe iz sadašnjeg sustava adhokracije, politike nevezanih poteza koje se donose ishitreno, nepromišljeno ili kao odgovor na trenutnu situaciju bez strateškog promišljanja i njihova međusobnog povezivanja, već da uđe u fazu strateškog razmišljanja o budućnosti zemlje.
Upozorivši da danas nemamo politiku nacije, poručila je da treba definirati temeljne nacionalne interese i vrijednosti društva. Kao ključne navela je pitanja reindustrijalizacije, održivog razvoja, zdravstvenog i mirovinskog sustava, briga o svakom pojedincu, o EU fondovima, energetskoj nezavisnosti te vanjskoj politici.
Govoreći o vanjskoj i gospodarskoj politici, predsjednica Grabar-Kitarović kazala je da je hrvatski "prirodni krug" vertikala od Baltika do Jadrana te se na tom području mora puno više učiniti na gospodarskom, sigurnosnom, prometnom i energetskom povezivanju.
"Energetska neovisnost Hrvatske izuzetno je bitna za gospodarski razvoj", kazala je. "Nismo si zacrtali nekakve strategijske ciljeve. Nekoć smo imali cilj postati članicom EU i NATO-a", kazala je.
Zapovijed vojsci izdaje vrhovna zapovjednica Oružanih snaga
Na pitanje tko izdaje zapovijed o izlasku vojske iz vojarni, ako Vlada ipak odluči da se 20. obljetnica "Oluje", osim u Kninu proslavi i vojnim mimohodom u Zagrebu, Grabar-Kitarović naglasila je da to čini ona kao vrhovna zapovjednica Oružanih snaga.
"To je odluka koju Vlada ne može donijeti sama i ne bi bilo dobro da donosi takvu odluku", rekla je i ponovila da tu obljetnicu treba proslaviti samo u Kninu a što, kako pokazuju ankete, želi i velika većina građana.
Izrazivši žaljenje što se u zemlji vode polemike kako proslaviti "Oluju" jer imamo puno prečih problema, predsjednica Republike istaknula je kako je "Oluja" jedna od najvećih pobjeda u povijesti hrvatskog naroda i u tome bi trebali biti jedinstveni i poslušati jedni druge.
"Ne želim da taj dan bude podjela, ne želim vidjeti sliku dvije Hrvatske. Jedne Hrvatske u Kninu, koja nikako neće imati vremena doći do Zagreba za eventualni mimohod, i slike jedne druge Hrvatske u Zagrebu, onih ljudi koji su ostali u Zagrebu koji će će biti poluprazan", naglasila je. Smatra kako treba jako dobro razmisliti o načinu kako želimo proslaviti "Oluju".
Grabar-Kitarović rekla je i da bi puno primjereniji trenutak za vojni mimohod u Zagrebu bio Dan oružanih snaga, 28. svibnja 2016., kojem bi se mogle pridružiti i savezničke snage NATO-a.
Rekla je i da Vlada pri odabiru sastava Državnog odbora za organizaciju proslave "Oluje" nije konzultirala generale ni njezin Ured, a smatra da je sastav trebao biti širi te da su u odboru trebali, uz ostale, biti i predstavnici političkih stranaka, gradonačelnici Zagreba i Knina.
Na pitanje kakvo zajedništvo zazivaju branitelji koji više od 200 dana prosvjeduju u Savskoj 66, ako su na skupu zajedništva na Trgu bana Jelačića u Zagrebu u publici bili Branimir Glavaš i Dario Kordić, odgovorila je kako ne komentira pojedinačne slučajeve te da je taj skup bio otvoren i mogao mu se bilo tko odazvati. Smatra i da branitelji imaju svoje legitimne zahtjeve koji se mogu riješiti dijalogom, koji trenutno ne postoji između njih, Vlade i resornog ministra. "Da bi se iznašlo rješenje, treba razgovarati", poručila je Grabar-Kitarović. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook