Planom rada, sudsko je vijeće predvidjelo nešto više od sat vremena za podneske branitelja koji osporavaju nadležnost suda za "Oluju" po više osnova, a nakon toga najavilo je da očekuje očitovanje Šeparovića o njegovu sukobu interesa.
Vijeće je u odluci najavilo da od Šeparovića očekuje da iznese razloge zbog kojih Vijeće "ne bi trebalo zaključiti da njegovi
postupci predstavljaju nedozvoljeno ponašanje branitelja" kako ga definira članak 46 Pravila o postupanju pred Haškim sudom.
Taj članak propisuje da haški suci u slučaju da utvrde da je
branitelj postupao na način koji ometa sudski postupak uključivši "da branitelj zanemaruje službenu dužnost ili na drugi način ne ispunjava standarde profesionalne stručnosti i etike" mogu, "nakon što ga upozore... i nakon što su mu dali pravo da se obrati sudskom vijeću, odlučiti da on više ne može zastupati optuženika" pred Haškim sudom.
Vijeće je u odluci u utorak već provelo prve korake iz tog članka jer je zapisalo da "upozorava Šeparovića" da je ustrajavanjem u zastupanju optuženog Markača... "ugrozio interese svoga klijenta" time što se nije već povukao, a čime je, "teškim nemarom, prekršio standarde profesionalne etike..." te mu je "dalo priliku da se obrati vijeću...".
Vijeće je, u odluci kojom je utvrdilo da je u sukobu interesa po dva osnova, zaključilo da Šeparović "u predmetu ima osobni interes koji ga diskvalificira kao branitelja" te da će zbog svojih saznanja koje je stekao kao visoki dužnosnik u vrijeme Oluje "vjerojatno biti pozvan za svjedoka".
Vijeće je te zaključke u opširnoj odluci obrazložilo među ostalim i time da Šeparovićeva osobna saznanja uključuju i njegove tvrdnje da bivši predsjednik Franjo Tuđman nikad nije davao upute da se ne gone počinitelji kaznenih djela nad srpskim stanovništvom.
Vijeće je također zaključilo da je on relevantan svjedok za pitanje nadležnosti za rad vojnih sudova.
Vijeće je upravo u pitanju da li je za rad tih sudova bilo odgovorno Ministarstvo obrane ili Ministarstvo pravosuđa, odnosno sam Šeparović kao ministar, utvrdilo njegov osobni interes u predmetu, koji je suprostavljen interesima i drugih optuženika.
Pitanje potencijalnog sukoba interesa odvjetnika Šeparovića pojavilo se prošle godine kada se obrana generala Ante Gotovine, protiveći se odluci Haškog suda o spajanju njihova predmeta s predmetom "Čermak i Markač", pozvala na mogući sukob interesa odvjetnika Šeparovića, jer je otvorila mogućnost da branitelja generala Markača pozove za svjedoka s obzirom da je on bio, u vremenu kojim se bavi optužnica protiv generala Gotovine, ministar pravosuđa RH.
Žalbeno vijeće Haškog suda, koje je reagiralo na to pitanje, pozvalo je tada Šeparovića na povlačenje iz predmeta zbog sukoba njegove uloge kao branitelja i potencijalnog svjedoka, a potom je to usmeno učinilo i raspravno vijeće kao i Haška odvjetnička komora.
Šeparović je odbio sam se povući iz predmeta tvrdeći da nije neophodni svjedok i da bi njegovim povlačenjem obrana generala Markača pretrpila "nenadoknadivu štetu" jer bi njegov branjenik ostao bez obrane po svom izboru.
Vijeće je u odluci u utorak zaključilo da je u ovom slučaju pravo na obranu po svom izboru podređeno šteti koja bi nastala njegovim ostankom u predmetu.
Početak suđenja ranije je zakazan za 7. svibnja, ali odluka o
isključenju odvjetnika Šeparovića iz predmeta može dovesti u pitanje taj datum.