'Opservacije su počele stizati nekoliko tjedana nakon Oluje', kazao je Žužul odgovarajući na pitanja tužitelja Stefana Wespija. Kada mu je tužitelj pročitao dio izjave američkog veleposlanika Petera Galbraitha o 'sustavnom razaranju krajine', Žužul je kazao da se 'ne sjeća da je od njega nešto takvo čuo neposredno nakon Oluje'. 'Nisam bio pod dojmom da međunarodna zajednica raspolaže podacima o masovnim kršenjima ljudskih prava netom nakon Oluje' tvrdio je Žužul.
Bio je svjestan, kako je rekao, stanja na terenu i počinjenih kaznenih djela, poput pljački i paleža, ali nikada nije imao dojam da je to 'rezultat planiranih aktivnosti'. 'Svjestan sam da je međunarodna zajednica izrazila zabrinutost zbog stanja ljudskih prava i ja sam to prenosio vlastima. Ne mogu, međutim, koristiti izraz 'masovni zločini' jer ne mogu posvjedočiti do koje su mjere išla kršenja ljudskih prava, ali mogu potvrditi da to nikada nije bio dio nekog sustavnog plana već se radilo o neželjenim događajima', rekao je Žužul.
Po njegovim riječima, radilo se prije o 'nepripremljenosti nakon oslobađanja okupiranih dijelova Hrvatske'. Bio je upoznat, kako je objasnio, s raznim izvješćima o stanju na oslobođenim hrvatskim područjima, poput izvješća visoke povjerenice UN-a Sadako Ogate u kojem govori o 'ozbiljnom pogoršanju problema etničke snošljivosti'. 'Ali nikada, pa ni tada mi nitko nije spomenuo da bi na djelu bio nekakav plan o sustavnom zatiranju ljudskih prava', dodao je Žužul.
'Nisam mogao izbjeći pitanje krajinskih Srba'
Ponovio je dio svog iskaza od dan ranije kada je posvjedočio da je hrvatski državni vrh vodio računa o sva tri strateška cilja - oslobađanju zemlje, uspostavi poretka unutar međunarodno priznatih granica i poslijeratnoj integraciji u zapadni svijet - i s tim u svezi ozbiljno shvaćao zahtjeve glavnih međunarodnih protagonista da vojna akcija mora biti brza i da se moraju poštedjeti civili i pripadnici UNCRO-a.
'Nije nam bilo svejedno kakva će biti reakcija međunarodne zajednice na bilo koju situaciju', rekao je Žužul. U nastavku svjedočenja, tužitelj Wespi ga je nakon predočavanja transkripta razgovora s Tuđmanom u Predsjedničkim dvorima vezanog uz raniji Žužulov razgovor s američkim podtajnikom za politička pitanja, upitao je li istina da se nije htio baviti sudbinom krajinskih Srba. Naime, u tom razgovoru američki dužnosnik ističe problem krajinskih Srba, no Žužul izvješćuje predsjednika Tuđmana da mu je rekao da 'imamo važnijih problema i on nije onda inzistirao'.
'Ja nisam mogao izbjeći pitanje krajinskih Srba, ali nisam o tome mogao precizno razgovarati. Inzistirao sam radije na pitanjima koje sam smatrao bitnijim - poput reintegracije istočne Slavonije', objasnio je Žužul. 'Mi smo imali određenu hijerarhiju važnosti u komunikaciji s međunarodnom zajednicom', dodao je. Također je opovrgnuo da je Galbraithu na jednoj večeri rekao da bi 'trebalo zaboraviti na povratak krajinskih Srba jer bi njihov povratak samo prouzročio nevolje'.
Wespi mu je potom pokazao tekst iz New York Times-a u kojem Žužul govori da 'imamo rak na svom tijelu i kada imamo takvu bolest ne možemo čekati zauvijek'. Na upit je li Srbe smatrao 'rakom na tijelu', Žužul je uvrijeđenim tonom odbacio takvu interpretaciju. 'Ja sam govorio o okupiranim dijelovima Hrvatske. Osim toga, to nije moj rječnik kada govorim o nekom narodu', rekao je Žužul. Nakon završetka protuispitivanja, obrana je trebala izvesti novog svjedoka, ali je predsjedajući sudac Alphons Orie pozvao strane na zatvorenu sjednicu kako bi se raspravilo o pitanjima vezanim uz tog svjedoka koji bi trebao svjedočiti uz zaštitne mjere. (Hina)