Umjetna oplodnja

'Novi zakon odvratit će mnoge potencijalne donore'

Slika nije dostupna
U Hrvatskoj 18 posto građana ima problema s neplodnošću. Radosna vijest je da bi nakon 30 godina uskoro mogao ugledati svjetlo dana zakon kojim će se moći začeti doniranom jajnom stanicom ili spermijem.

No, prijedlog zakona nije došao ni pred Vladu, a već se vodi žestoka polemika, udruge su na nogama. Bračni parovi koji muku muče s neplodnošću moći će i u Hrvatskoj začeti doniranom jajnom stanicom i spermijem. No, ono što bi moglo umanjiti veselje je činjenica da će dijete s 18 godina moći pokucati na vrata biološkog roditelja. A od državnog registra moći ce dobiti ime i prezime. 'Mislim da će to u velikoj mjeri odvratiti sve potencijalne donore. Iskustva iz drugih zemalja to pokazuju', smatra Karmen Rivoseki-Šimić iz udruge Rode.

>> Dijete će sa 18 godina moći pokucati na vrata biološkog roditelja

Medicinska oplodnja moći će se primijeniti samo na bračnim parovima, ali ne i na izvanbračnim partnerima ili ženama bez partnera. HZZO bi u potpunosti plaćao samo tri pokušaja medicinske oplodnje ženama u dobi do 38 godina. 'Moglo bi se produžiti makar na pet postupaka. Sve više i više parova sve kasnije kreće u obranu neplodnosti i kasnije traže medicinsku pomoć', dodaje dr. sc. Erden Radončić, specijalist ginekologije i porodništva.

SDP-ov prijedlog zakona koji nije prošao, dopuštao je zamrzavanje zametaka no HDZ-ov ne. 'Za moju stranku život počinje danom začeća i mi po ovom zakonu ne dopuštamo zamrzavanje zametaka', kaže ministar Milinović. 'Zamrzavanje embrija uspješnost svakog pojedinačnog postupka diže za 10 posto', objašnjava Rivoševski-Šimić.

I ukoliko su oba roditelja neplodna, donacija zametaka u tom slučaju, neće biti dopuštena. Zakon zabranjuje kloniranje i svako eksperimentiranje s jajnim stanicama. Kazne su od 6 mjeseci do pet godina zatvora te od 10 do 250 tisuća kuna.