Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić uvodno je istaknuo da je riječ o prilagodbi financijskog sustava europskim direktivama i liberalizaciji sustava.
Kako liberalizacija ne bi ugrozila stabilnost bankarskog sustava, Vlada predlaže povećanje zahtjevane adekvatnosti jamstvenog kapitala sa sadašnjih 10 na 12 posto, no bankama će se ostaviti dovoljno vremena za prilagodbu, jer će te odredbe na snagu stupiti tek 1. srpnja iduće godine, rekao je Marić.
Oporbi, pak, nije jasno zašto čitav zakon ne stupa na snagu od 1. srpnja, a SDP-ovac Davor Bernardić upitao se znači li to da će se zakon u međuvremenu mijenjati, zbog turbulentnih promjena koje donosi.
Upozorio je da bi strože odredbe o adekvatnosti kapitala mogle natjerati male banke na dokapitalizaciju.
"Male banke u hrvatskom vlasništvu morat će se dokapitalizirati u inozemstvu, spojiti se sa stranim bankama, odnosno prodati se vani", rekao je Bernardić, podsjetivši da je više od 90 posto bankarskog sektora u stranim rukama.
Oštro se usprotivio ideji uvođenja neovisnog člana uprava banaka. "Ne želim vjerovati da se time želi otvoriti prostor za politčku korupciju", rekao je Bernardić.
Izrazio je i bojazan da bi naknadu HNB-u za superviziju, umjesto banaka, mogli platiti krajnji korisnici.
Naglasio je i da je riječ o izuzetno važnom sektoru, jer se dobit banaka povećavala dok su padali pokrivenost uvoza izvozom i likvidnost, dok se građani enormno zadužuju za osobnu potrošnju, a pola milijuna njih živi ispod granica siromaštva.
HDZ-ovac Goran Marić uvjeren je, pak, da će zakon dodatno osnažiti sektor kroz obvezu organiziranja unutarnjih kontrolnih funkcija - kontrole rizika, praćenja usklađenosti i unutarnje revizije.
Sjednica je nastavljena raspravom o prijedlogu zakona o institucijama za elektronički novac.