Neslužbeno, riječ je o vlasniku prostora ispred kojega je bomba bačena, navodno, zbog sukoba s najmoprimcem. Tereti ga se i za kazneno djelo posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari.
Bacanje bombe na ulicu, usred grada, što se dogodilo jučer na zagrebačkoj Martinovki, za Zagrepčane nije bilo nimalo ugodno. "Kome je ugodno da mu eksplodira u gradu bomba to apsolutno ulijeva nesigurnost!", kaže Zagrepčanin Branko.
"Strašno treba se bojati, djeca, odrasli, stari ljudi, svi", kaže njegova sugrađanka Vlasta.
Hrvatska je ipak sigurna država, poručuje stručnjak Dubravko Gvozdanović, a takvi incidenti ne mogu se spriječiti. "Radi se o klasičnom kriminalnom obračunu i on ne može biti pitanje opće sigurnosti građana. Kolateralne žrtve naprosto postoje i toga trebamo biti svjesni", ističe Gvozdanović.
U Hrvatskoj je registrirano više od 275 tisuća komada vatrenog oružja, no to nije prijetnja za sigurnost, tvrdi Gvozdanović. Više od 99 posto kaznenih djela počinjenih vatrenim oružjem, kaže, dolazi s crnog tržišta.
"Još uvijek među građanima postoji uistinu velik broj što zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava, što vatrenog oružja u ilegalnom posjedu", kaže Gvozdanović. Policija se već desetak godina bori s tim, kroz akciju prikupljanja oružja.
"To su vrlo zamjetne količine oružja koje su mogle završiti i na crnom tržištu oružja ili su mogle poslužiti za počinjenje nekog kaznenog djela", podsjeća Ivo Jakić iz Službe prevencije Ravnateljstva policije.
Dosad su građani predali 4 tisuće komada automatskog oružja, sto tisuća rasprskavajućeg,više od 4 i pol milijuna streljiva te 4 i pol tisuće kilograma eksploziva. "Pozivom na 192 policajci u civilu doći će preuzeti to oružje bez ikakve sankcije, građane se neće evidentirati kao posjednike oružja", poručio je Jakić.
Ne zna se koliko takvog oružja ima. Prema nekim procjenama tri puta više nego onog koje je legalno registrirano.