Igor Novaković, autor izložbe "30 godina Univerzijade '87", u vrijeme održavanja igara išao je u prvi razred i, kako sam kaže, nije baš previše znao o Univerzijadi, ali je znao da je u njegov grad stigao Zagi, sveprisutna i simpatična vjeverica u svim veličinama, oblicima i okusima (čokolada, žvake, sladoled ...).
"Pjesma Trešnjevačkih mališana "Zag Zagi Zagreb" nije mi izlazila iz glave, svirala je stalno na radiju, pjevala se u stanu, u autu, na igralištu, u školi ... A kad smo kod škole, na školskoj torbi je bio Zagi bedž, u torbi su bile Zagi bilježnice, plava pernica sa Zagi prišivkom, u pernici Zagi olovke. Ipak, najdraži Zagi bio je bijela plišana igračka", kaže Novaković, dodajući da je nakon završetka Univerzijade sve odlazilo u zaborav.
Za sve je "kriv" jedan plišani Zagi
A onda je 2012. na jednom sajmu ugledao plišanog Zagija, kojeg je kupio i odlučio Zagija i Univerzijadu '87 oteti zaboravu.
"S vremenom je moja kolekcija predmeta vezanih za Univerzijadu '87 rasla. Iznenađujuće je koliko je mnogo predmeta vezano uz Univerzijadu '87 i Zagi maskotu! Uspio sam ih, manje-više, prikupiti sve i odlučio ih pokazati u povodu 30. godišnjice održavanja te sportske manifestacije. Jer Zagi i Univerzijada '87 su unijeli radost u moj grad i moje djetinjstvo i smatram da je red da im zahvalim, barem izložbom", kaže Novaković.
Od 8. do 19. srpnja 1987. godine, u Zagrebu su održane 14. međunarodne studentske sportske igre Univerzijada ‘87. Pod geslom “Svijet mladih za svijet mira” i u znaku simpatične vjeverice Zagija, autora Nedeljka Dragića, 122 reprezentacije s 6423 sportaša i službenih osoba sudjelovalo je u dvanaest sportova.
Univerzijada u brojkama
Održano je ukupno 1.299 natjecanja u 130 pojedinačnih disciplina i na 6 turnira dok su se pripreme i treninzi, zajedno s natjecanjima, održavali na 26 sportskih objekata u Zagrebu i 14 objekata u gradovima suorganizatorima. Najviše medalja osvojili su sportaši SAD-a za kojima su slijedili SSSR te Rumunjska.
O veličini događaja govore i brojke. Ukupno je na Univerzijadi bilo akreditirano 43.975 osoba. O njoj je izvještavalo 1570 novinara. U prijevozu je korišteno 225 autobusa i minibusa, 722 osobna vozila i 72 putnička kombi vozila. Tehnička podrška bila su 3 velika računalna servera tvrtke IBM, 750 osobnih računala, 450 printera, 800 radio stanica, 600 pagera, 8200 telefona – od čega 200 induktorskih. Na Univerzijadi je radilo ukupno 25.682 volontera! Zahvaljujući Univerzijadi Zagreb je u tom kratkom periodu ostvario ukupno 100.000 noćenja.
Spektakularno otvaranje igara
Zagrebačka Univerzijada smatra se najvećom sportskom manifestacijom održanom u Zagrebu i Hrvatskoj. Bila je to ujedno i najmasovnija do tada održana Univerzijada. No, ona nije bila samo veliko sportsko događanje nego je značila intenzivnu izgradnju i obnovu sportske, kao i cjelokupne gradske infrastrukture, okvir za niz važnih kulturnih događanja dugoročnog dosega.
Spektakularno otvaranje igara u režiji Paola Magellija, 8. srpnja 1987., na kojemu je sudjelovalo oko 12.500 sudionika, održano je na Dinamovu stadionu pred 50.000 gledatelja. U kreiranju programa otvaranja i zatvaranja igara sudjelovao je niz uglednih umjetnika iz cijele države.
Izgrađeni objekti
Među izgrađenim sportskim objektima izdvajaju se sportski centar na Jarunu, kompleks bazena Mladost, dvorana Cibona. Obnovljeni su sportski centar Šalata, stadion Dinamo, niz sportskih objekata u Zagrebu i gradovima suorganizatorima: Bjelovaru, Čakovcu, Jastrebarskom, Karlovcu, Kumrovcu, Petrinji, Sisku, Varaždinu i Svetom Ivanu Zelini.
Gradska infrastruktura obogaćena je obnovljenim studentski domovima Stjepan Radić i Cvjetno naselje, novim autobusnim kolodvorom i obnovljenim željezničkim kolodvorom, uređenjem niza pročelja u središtu grada, osobito na Trgu bana Jelačića, izgradnjom Centra za automatsku obradu podataka, otvaranjem niza novih trgovina, obnovom i otvaranjem novih hotela.
Otvoren je Omladinski kulturni centar u Teslinoj s obnovljenim Zagrebačkim kazalištem mladih i nizom novih sadržaja, zaživjela je Tkalčićeva ulica kao atraktivno mjesto večernjih izlazaka.
Petmilijarditi stanovnik Zemlje
U Zagrebu je za vrijeme Univerzijade rođen petmilijarditi stanovnik planeta Zemlje, što je obilježeno svečanim koncertom kojemu je prisustvovao i tadašnji glavni tajnik UN-a, Péres de Cuéllar. O angažiranosti građana svjedoči i brojka od 25.682 volontera koji su sudjelovali u programima Univerzijade.
Tehnički muzej Nikola Tesla, kao Muzej kojem je Grad Zagreb osnivač i kao jedan od najprepoznatljivijih zagrebačkih muzeja, rado se odazvao autorovom pozivu da se upravo tu, pored "dvorane Cibona", uključi u realizaciju izložbe kolekcije memorabilija kao podsjećanja na jednu od najpozitivnijih ”zagrebačkih priča”.