Zakon o osobnom bankrotu koji je trebao brojnim građanima omogućiti izlazak iz dužničkog ropstva zasad ima slab učinak. Više od 200 tisuća blokiranih građana duguje najmanje 30 tisuća kuna koliko je potrebno za postupak bankrota, no zasad ih se prijavilo 149.
Iako ima uvjete za pokretanje osobnog stečaja, Anton nema povjerenja u postupak koji se vodi u Fininim savjetovalištima.
'U svakom slučaju ću ići na druge dogovore, ovo ni u kojem slučaju. Ići ću u direktni dogovor s onim kome sam dužan', rekao je Anton Rupa.
U zagrebačkom savjetovalištu pojasnili su što za dužnike znači izvansudski postupak.
'Nema nikakve prisile. Nema povjerenika. Nitko dužniku ne naređuje niti nalaže na koji način on treba raspolagati sa svojom imovinom. Već je postupak zamišljen da predloži vjerovnicima na koji način će on njima ispuniti obveze', objasnila je Vinka Ilak iz FINA-e.
Postupak stoji 300 kuna, a u savjetovalištu se organizira sastanak vjerovnika i dužnika na kojem se trebaju pokušati dogovoriti.
'Recimo dužnik je dužan vjerovniku 2000 kuna.Ostao je bez posla i ima neznatna primanja ili će se zaposliti kroz godinu dvije pa bi on vjerovniku mogao predložiti da umjesto dvije tisuće kuna da mu plati tisuću kuna, na primjer na 12 jednakih rata. Ili može predložiti odgodu na dvije godine ili nekakav poček. Vjerovnik, ako je pristao na takav sporazum, neće više moći tražiti onih tisuću kuna koje je dužniku otpustio', dodaje Ilak.
Udruga blokiranih je protiv zakona o stečaju no kažu da je ovaj dio s izvansudskim postupkom dobar.
'Ako već imaju priliku porazgovarati sa svojim vjerovnicima onda neka to učine. Ti rezovi koji će se dogoditi razgovorom bit će manje bolni, manje drastični nego da vjerovnik sa svojim povjerenicima preuzme stvar u svoje ruke', rekao je dr.sc. Sarajko Baksa iz Udruge blokirani.
Ako se ne postigne dogovor u izvansudskom postupku, iz Fine ističu da dužnik ne mora doći na sudski postupak u kojem bi mu imovina išla na bubanj.