Naravno radi se o popisu stanovništva. Obrađen je tek dio podataka, Vlada ne želi financirati zapošljavanje dodatnog kadra za ubrzavanje procesa. Mnogi stručnjaci tvrde i da je cijeli posao odrađen amaterski. Ako podaci u konačnici i budu objavljeni, bit će toliko zastarjeli da prave koristi od njih neće imati nitko.
Zvonili su od vrata do vrata. Na projektu vrijednom više od 160 milijuna kuna radilo je 15 tisuća popisivača. Anketirali su gotovo 4 milijuna i 300 tisuća stanovnika. Postavili su im 66 pitanja, ali do danas je javnost dobila odgovor samo na njih 7.
Građani smatraju kako je sve to već davno trebalo biti gotovo. I trebalo je, ali prema najavama iz Državnog zavoda za statistiku cijeli će posao trajati najmanje dvije i pol godine.
U dvije najmnogoljudnije zemlje svijeta, Indiji i Kini, popisivanje i obrada podataka obavljeni su pet puta brže. 'Milijardu i 400 milijuna stanovnika Kina može obraditi za 6 mjeseci, dakle nešto što nas, s obzirom da mi imamo 4 milijuna 250 tisuća stanovnika silno iznenađuje', smatra demograf PMF-a Stjepan Šterc.
>> Kinezi ga riješili u 6 mjeseci; evo koliko ga rade Hrvati! I još nije gotov!
Dosad su objavljeni podaci o broju stanovnika, te podjela po spolu, starosti, državljanstvu, nacionalnosti, vjerskoj pripadnosti i materinjem jeziku. Informacije o zaposlenju, zdravlju nacije, obrazovanju, kućanstvima, migracijama, bračnom stanju i vrsti životnih zajednica čekat ćemo do kraja 2014.
Podaci iz popisa stanovništva koriste se za planiranje socijalne i ekonomske politike. Stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu da vlast ta informacija zanima već bi inzistirali na njezinoj objavi, no očito da ih ona u ovom trenutku ne zanima.
Ministrica Milanka Opačić nije bila dostupna za izjavu. Putem glasnogovornice Vlade poručila je da ona politiku svog resora planira na temelju baza podataka ministarstva. 'Nemaju oni nikakve druge baze podataka, jer popis stanovništva je temelj svih planiranja u svakoj zemlji i zato postoji takva obaveza da se u prvoj godini novog desetljeća vrši popis stanovništva. To je obaveza svih zemalja u svijetu, to je obaveza Hrvatske prema novoj asocijaciji u koju ulazi i to zaista jest temelj svih planiranja', tvrdi Šterc.
A gdje nema planiranja, nema ni razvoja. Većina demografa slaže se da se ovom projektu od najveće važnosti pristupilo površno i neprofesionalno. Ipak, nisu htjeli pred kameru uz opravdanje da se ne žele zamjeriti ravnatelju zavoda. Postoje i informacije da je popis obrađen. Na njemu, navodno, neumorno rade miševi u skladištu gdje se sva dokumentacija drži.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook