'Za sada slovenska strana drukčije gleda na stvari. Nije spremna ni na Haag (Međunarodni sud pravde), ni na deblokadu pregovora', rekao je Jandroković na konferenciji za novinare govoreći o jučerašnjem sastanku u Bruxellesu s europskim povjerenikom za proširenje Olliem Rehnom i slovenskim kolegom Samuelom Žbogarom.
Jandroković je kazao da je Rehna i Žbogara upoznao s hrvatskim stajalištem glede prijedloga Europske komisije o posredovanju u rješavanju graničnog spora dviju zemalja i nastavka pristupnih pregovora Hrvatske, koji je usuglašen na sastanku predsjednika države, premijera, predsjednika parlamenta i političkih stranaka. 'U našem stajalištu tražimo odvajanje graničnog spora od pitanja pristupnih pregovora, deblokadu hrvatskih pregovora i rješavanje graničnog spora pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu', rekao je Jandraković i dodao da je Rehnu i Žbogaru kazao da spomenuto stajalište uživa 'najširi konsenzus'. Objasnio je da hrvatska strana svoje stajalište temelji na načelima da bilateralna pitanja nisu dio pregovaračkog procesa i da se radi o pravnom pitanju.
Jandroković je kazao kako je na sastanku u Bruxellesu podsjetio na zaključke sa sastanka hrvatskog i slovenskog premijera Ive Sanadera i Janeza Janše iz kolovoza 2007. da će se to pitanje rješavati pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu. Hrvatski ministar je istaknuo da 'Hrvatska ne traži ništa izvan načela koja je utvrdila sama Europska unija'.
Osvrnuo se na današnju izjavu ministra Žbogara da 'Europska komisija, Slovenija i većina članica EU-a smatra da je medijacija način da se konačno riješi granično pitanje' i poručio da 'nemaju svi jednaki stav'. 'Moje su informacije drukčije od ministra Žbogara', rekao je Jandroković.
Po njegovim riječima, Hrvatska i Slovenija su članice UN-a i potpisale su Konvenciju o pravu mora, a 'ovakvi se sporovi rješavaju na sudu u Haagu'. 'Sud je već riješio 50-ak takvih slučajeva. Politički ispravno i najoportunije je to rješavati u Haagu', zaključio je Jandroković.
Žbogar: 'Hrvatska i Slovenija imaju posve različita stajališta'
Slovenija i Hrvatska su na sastanku ministara vanjskih poslova s europskim povjerenikom za proširenje Ollijem Rehnom potvrdile da vrijedi nastaviti s naporima oko posredništva, ali su razlike među njima u pogledu svrhe medijacije još uvijek vrlo velike, izjavio je danas popodne na konferenciji za novinare slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar.
'Europska komisija, Slovenija i većina članica EU-a smatra da je medijacija način da se konačno riješi granično pitanje', rekao je Žbogar. Dodao je da Hrvatska 'za sada' smatra da je svrha medijacije da se pomogne u iznošenju spora pred pravosudnu ustanovu.
>> Bez rezultata: Dogovorili se da će nastaviti pregovore
'Sinoć smo se usuglasili oko pojedinih točaka medijacije, ali ne i o osnovnom - o tome što je svrha medijacije, odnosno što mora biti njezin rezultat', rekao je Žbogar.
'Svrha medijacije mora biti konačno rješenje pitanja granice'
Po Žbogarovim riječima, svrha medijacije mora biti konačno rješenje pitanja granice. Slovenski ministar vanjskih poslova ustvrdio je da slovensko mišljenje dijele i Europska komisija te mnoge članice Europske unije.
Na pitanje kada će biti ponovo omogućeni hrvatski pristupni pregovori s EU-om, Žbogar je rekao da Slovenija želi da to bude kad 'medijacijski ugovor' bude 'na papiru'. Na pitanje koliko je o realno da potkraj ovoga mjeseca bude održana pristupna konferencija s Hrvatskom, šef slovenske diplomacije odgovorio je da to ovisi o češkom predsjedništvu EU-a, no podsjetio je da je premijer Borut Pahor već prije iznio mišljenje da bi ju trebalo odgoditi.
Swoboda: traži se formulacija koja će zadovoljiti i Hrvatsku i Sloveniju
Parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda izjavio je danas u Strasbourgu, prije početka rasprave o rezoluciji o Hrvatskoj u Europskom parlamentu, da se još uvijek traži formulacija teksta o ulozi europskog posredništva za rješavanje graničnog prijepora koja bi bila prihvatljiva i za Hrvatsku i za Sloveniju. 'Mislim da je poruka vrlo jasna, dvije se zemlje moraju dogovoriti, međunarodno pravo mora igrati ulogu, ali ne samo striktno međunarodno pravo jer se mora naći političko rješenje o formulaciji na kojem još radimo, budući da želimo imati formulaciju na koju bi mogli pristati slovenski kolege, ali s druge strane jasno da mora biti prihvaćeno i hrvatsko inzistiranje na međunarodnom pravu', rekao je Swoboda.
On je istaknuo da je granični prijepor sa Slovenijom već odgodio i još će odgoditi ulazak Hrvatske ako se ovakva situacija nastavi, dodajući kako je potreban dogovor o medijaciji kako bi se deblokirali pregovori, koji bi se mogli dovršiti početkom 2010. godine. Izvjestitelj Europskog parlamenta je ponovno, bez ikakvih ograda, rekao da će točan datum ulaska Hrvatske u EU biti 1. siječnja 2012. godine. 'Točan datum formalnog ulaska bit će 1. siječnja 2012. godine, jer je potrebno obaviti raspravu i ratifikaciju u parlamentima, što uzima vremena', rekao je.
Najviše pozornosti u raspravi o rezoluciji o Hrvatskoj, o kojoj će se danas raspravljati, a u četvrtak glasovati, izaziva pitanje graničnog prijepora između Hrvatske i Slovenije, zbog čega Ljubljana blokira hrvatske pristupne pregovore.
Vanjskopolitički odbor EP-a prihvatio je 21. siječnja prijedlog rezolucije o Hrvatskoj zajedno s amandmanom njemačkoga demokršćanskog zastupnika Bernda Posselta u kojem se 'pozdravlja neformalan dogovor postignut 25. kolovoza 2007. između premijera Hrvatske i Slovenije o podnošenju njihova graničnog prijepora pred Međunarodni sud pravde u Haagu i traži od obiju strana da provedu taj dogovor'.
Slovenski zastupnik u EP-u Jelko Kacin predložio je amandman u kojem traži da se taj dio teksta zamijeni sljedećom rečenicom: 'Europski parlament pozdravlja inicijativu povjerenika Rehna za rješavanje graničnog prijepora; u tom kontekstu očekuje brz napredak u pristupnim pregovorima'.
Swoboda je sastavio novi amandman u kojem je djelomično uvažio Kacinov prijedlog, a djelomično je preuzeo i članak koji je prihvaćen na Vanjskopolitičkom odboru EP-a na Posseltov prijedlog. Europski parlament 'podsjeća na neformalni dogovor postignut 25. kolovoza 2007. između premijera Hrvatske i Slovenije o podnošenju njihova graničnog spora pred Međunarodni sud u Haagu, pozdravlja medijaciju koju je ponudila Komisija i zauzima stajalište da se ta medijacija treba temeljiti na međunarodnom pravu i načelu pravičnosti', stoji u amandmanu koji je podnio Swoboda.