Liječnici pozivaju na oprez tijekom boravka u parkovima i šumama, kao i na važnost samopregleda. Upravo su bolesti koje uzrokuju krpelji među najbrže rastućima u Europi.
Toplo, vlažno i zeleno, idealni su uvjeti za razmnožavanje sitnih nametnika, koji mogu biti itekako opasni. Uvjerili su se u to mali Jure i djed Davor Končurat iz Zadra, kojima je jedna šetnja, zbog krpelja, završila kod liječnika.
Pinceta i pažljivo odstranjivanje krpelja s kože prijeko su potrebni. U protivnom, poručuju liječnici, ubod može završiti mučninom, glavoboljom i temperaturom.
"Te bolesti su prilično neugodne, osobito ako se dijagnoza ne postavi na vrijeme. Kasnije je liječenje bolesti, kad se razvije, dosta dugotrajno i s neizvjesnim ishodom", ističe liječnik Damir Biloglav.
Običan boravak u prirodi zbog neopreznosti može se tako pretvoriti u širenje zaraze. Od krpeljnog meningoencefalitisa lani je u Hrvatskoj zabilježeno 437 oboljelih, a od lajmske borelioze 25.
Zatvorena obuća i duga odjeća, uz samopreglede nakon boravka u prirodi jedina su preventiva. Osim ljudi, krpelj napada i životinje širenjem mikroparazita.
"Napada eritrocite i izaziva jednu vrlo opasnu bolest koju mi nazivamo piroplazmoza koja vrlo često završava smrtno i ima teške komplikacije", pojašnjava veterinar Mateo Mazija.