Već sutra prvi na dnevnom redu bit će slučaj 37-godišnjeg Krešimira Gilje, nepravomoćno osuđenog na sedam godina zatvora za ubojstvo Mirka Rimca i ranjavanje Ive Jurić i Berigoja Vukojevića u zagrebačkom kafiću Stars u podnožju Cibonina tornja u listopadu 1999. Dan kasnije, 7. listopada, vrhovni suci odlučivat će o žalbama Josipa Gucića (59) i USKOK-a na nepravomoćnu presudu zagrebačkog Županijskog suda iz rujna 2006. kojom je jedan od najpoznatijih hrvatskih tajkuna osuđen na dvije godine zatvora zbog podmićivanja financijskog sudskog vještaka Antuna Čeovića s 25.000 eura. Gucić je vještaku ponudio 50.000 eura mita, a on je zauzvrat s optuženim Vinkom Vuletićem u nalazu o poslovanja NIK-a, tekstilnoj tvrtki koju je posjedovao Gucić, trebao utvrditi da je Gucić poslovao po zakonu te da nije bilo malverzacija.
Vještak je zbog primanja mita osuđen na četiri godine zatvora, Vuletić zbog pomaganja u podmićivanju na dvije i pol godine, a zbog istog kaznenog djela godinu dana zatvora dobio je Gucićev poslovni partner Krsto Romić. 15. listopada Vrhovni sud trebao bi raspravljati o slučaju ubojstva i pokušaja silovanja 20-godišnje studentice Kristine Šušnjare iz Trilja, odnosno nepravomoćnoj presudi splitskog Županijskog suda iz listopada 2008. kojom je za taj zločin na 31 godinu zatvora osuđen 27-godišnji Luka Pezelj. Osim obrane optuženog, tom presudom bilo je nezadovoljno i tužiteljstvo koje je tražilo maksimalnu kaznu od 40 godina. Pezelj je, inače, mjesec dana nakon presude pokušao samoubojstvo u splitskom zatvoru u Bilicama.
Slučaj Nevenke Tuđman, kćeri prvog hrvatskog predsjednika, po treći će se put naći na Vrhovnom sudu 21. listopada. Ona je, naime, nakon dva ponovljena suđenja, u prosincu prošle godine na zagrebačkom Županijskom sudu po treći put oslobođena optužbe za nezakonito posredovanje, odnosno da se koristila svojim društvenim položajem i ugledom te bivšem poslovnom partneru Igoru Kneževiću namještala poslove i za to u četiri godine dobila gotovo milijun kuna provizije. Vrhovni sud morat će utvrditi je li u tom predmetu nastupila apsolutna zastara, kao što to tvrdi obrana optužene, ali i prvostupanjski sud koji je, kod donošenja presude, zaključio da deset zastara nastupa potkraj veljače 2009. U USKOK-u, koji je podnio žalbu, smatraju, pak, da navodne kriminalne radnje optužene nisu završile u veljači 1999., od kada traje desetogodišnji zastarni rok. (Hina)