Što se s klimom događa, tko je mijenja, kakav će utjecaj imati na život pitali smo vodeće hrvatske klimatologe, Lidiju Srnec i Branka Grisogona.
"Klima se definitivno mijenja. Međutim, kada govorimo o klimi moramo razlikovati prirodne klimatske varijacije i klimatske promjene. Prirodne klimatske varijacije su posljedica toga što je klimatski sustav varijabilan. Mijenja se na kraćim vremenskim skalama tako da niti jedna sezona nije jednaka", objašnjava Lidija Srnec iz Službe za klimatologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Branko Grisogono, profesor dinamične meteorologije na zagrebačkom PMF-u, ističe također da se klima mijenja globalno i to ubrzano zadnjih sto, sto i pedeset godina.
"To je prvenstveno zbog plinova staklenika koji rastu i onda oni dovode do globalnog zatopljenja koje se očituje na različitim mjestima na različite načine. Uglavnom, izgleda da smo ušli u novu epohu što neki znanstvenici nazivaju antropocen – gdje je čovjek dominantNi faktor", kaže.
Posljedice osjećamo kroz porast temperature.
"Od industrijskog razdoblja, dakle kraja 19. stoljeća, već smo dostigli jedan stupanj. Ono što se želi spriječiti je da temperatura nastavi rasti i po sporazumu iz Pariza željeli bismo da se zaustavi negdje do 1,5 stupanj. Ono što se danas zna da ako ne prekinemo s emisijama stakleničkih plinova da će se 1,5 stupanj doseći do 2030. godine", kaže Srnec.
Grisogono upozorava da ako zadržimo globalnu ekonomiju i proizvodnju energije na sadašnjem nivou onda bi na kraju ovog stoljeća bili topliji u prosjeku oko pet stupnjeva u odnosu na kraj 19. stoljeća.
Porast će biti još izraženiji u nekim gradovima
"Kad kažem pet stupnjeva to znači da neki mega gradovi, poput Las Angelesa, Dallasa, Barcelone, idu za faktor dva. Dakle, duplo", kaže profesor dinamične meteorologije.
No porast temperature zraka je samo jedan pokazatelj koji nam govori što se događa u klimatskom sustavu objašnjavaju stručnjaci. "Drugi su topljenje ledenjaka, podizanje razine mora, promjene u oborinskom sustavu i slično", ističe Srnec, dok Grisogono dodaje da je jedna od glavnih promjena porast ekstremnih događaja.
"To su konkretno toplinski valovi. Mi sad ulazimo u treći toplinski val ove godine u Europi. Vidjeli smo da ih ima i u SAD-u. S druge strane imamo poplave, urušavanje tla, pojačanu eroziju. Znači idemo iz jednog stanja u drugo stanje zato što klimatski sustav zemlje ima sve više energije zbog globalnog zatopljenja. A u energetski stimuliranom sustavu više se događaju ekstremni događaji nego u hladnom sustavu koji sporo mijenja svoje ponašanje", objašnjava.
Promjene već osjećamo, a ubrzo bi njezine posljedice za određena područja u Hrvatskoj mogle biti razorne.
Šteta i za poljoprivredu
"Pokazalo se da razina mora raste i da se za Jadran do kraja ovoga stoljeća može očekivati porast razine mora i to između 35 do 60 centimetara. To je za našu obalu dosta, osobito za područja kao što su delta Neretve jer su uz more i dolazi do salinizacije tla i prodiranja u kopno tako da bi u tom slučaju mogla biti privreda i poljoprivreda ugrožena, dotok plitke vode i ostalo", ističe Srnec.
No nije ugrožena samo delta Neretve.
"Rijeka Mirna u Istri u prilično je opasnoj situaciji, ako i niske obale poput Lošinja, Hvara, Stona, Trogira, pa čak i Zadra", napominje Grisogono dodajući da se klimatske promjene ne mogu zaustaviti, ali se mogu usporiti.
"Klimatski je sustav dosta trom sustav. Ako bi mi sad prekinuli dotok svih koncentracija stakleničkih plinova zbog onoga što su već oceani i mora upili i tog tromog sustava i dalje bi dolazilo do zagrijavanja zraka. Međutim, nekim mjerama prilagodbe i adaptacije možemo ublažiti klimatske promjene. Ne samo da možemo, nego i moramo", upozorava klimatologija Srnec.
Vrijeme je za promjene
Za profesora Grisogona rješavanje problema klimatskih promjena zahtjeva posebne politike.
"To treba biti globalni pristup jer se globalnim problemima pristupa i rješava ih se jedino globalnim pristupom. Treba biti kvalitetnija energetika. Tehnološki smo mi spremni za to ali političari i magnati svijeta to ne žele učiniti. Tu je glavna stvar. Ujedinjeni bi narodi trebali imati jaču ulogu i trebali bi djelovati konkretno po tom pitanju."
Grisogono upozorava i na stav Hrvatske po pitanju klimatskih promjena.
"Nije dobro kako se ponaša Hrvatska jer mi to samo deklarativno radimo zato što EU to od nas traži. Imat ćemo problema sa zdravstvom. Poljoprivreda se dobro postavlja. Ribarstvo se tome mora prilagoditi, promet, turizam, ali i vodni resursi. Hrvatska je bogata vodom kao takvom, ali nismo s vodnim resursima, zato što imamo puno kraškog terena i voda vrlo brzo ponire, tako da uskoro možemo imati i poteškoća s vodom."
Nije li to dovoljan razlog da se počnemo mijenjati?