Što nas čeka u 2018.?

Vladi puna usta reformi, a oporba poručuje: "Da su htjeli, već su ih odavno mogli početi provoditi"

1/2 >> Pogledaji ovu galeriju
Galerija
U Novu godinu vladajući ulaze uz obećanje kako će 2018. biti godina reformi, no oporba im ništa ne vjeruje. Poručuju - da su htjeli, s reformama se već odavno moglo početi.

"Godina koja je pred nama bit će orijentirana na sve one ključne strukturne promjene u društvu", najavljuje premijer Andrej Plenković.

Ključne reforme očekuju se u zdravstvu - smanjenje dugova, lista čekanja, spajanje bolnica. U obrazovanju - kurikularna reforma.

Priprema se i mirovinska reforma kao i racionalizacija državne uprave i plaćanje prema učinku.

Najavljene su i reforme u pravosuđu te ukidanje brojnih administrativnih barijera u gospodarstvu, no oporba premijeru ne vjeruje.

"Zbog unutarstranačkih odnosa i odnosa sa koalicijskim partnerima nije mogao maknuti niti tablu 'Za dom spremni', a odgađao je i kurikularnu reformu. Osim prepisanog lex Agrokora nije radio ništa. Ako mu je lex Agrokor jedina reforma onda ćemo mi stvarno nastradati dok gospodin Plenković ne završi svoj mandat", kaže SDP-ov saborski zastupnik Siniša Hajdaš Dončić.

Ništa blaži nije bio ni predsjednik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić. "Zašto bi proveli reforme u hrvatskom nogometu ako bi tu izgubila sportska mafija, zašto bi se provele reforme u procesima zbrinjavanja otpada - onda više ne bi bilo Piškornice. Zašto bi rješavali stanje u pravosuđu ako nekom paše stečajna mafija", kaže Sinčić.

Petrov: "Zar možemo vjerovati da Vlada ima reformski potencijal?"

Predsjednik Mosta Božo Petrov pak ističe kako je Vlada napravila „sramotnu političku trgovinu sa HNS-om“.

„Vlada je to napravila kako bi isključila iz vlade jedinu stranku koja je pokrenula promjene, a gdje će biti veća promjena na primjer u gospodarstvu od raščišćavanja situacije u Agrokoru. Zar zaista možemo povjerovati da takva Vlada ima reformski potencijal“, kaže Petrov.

U travnju 2018. istječe mandat izvanrednoj upravi Agrokora, a na red će doći i INA. Raspisan je natječaj za savjetnike. Jedna arbitraža s MOL-om je izgubljena te se čeka presuda suda u Washingtonu. Mađari su Hrvatskoj blokirali ulazak u OECD, a Hrvatska zbog granice ima problem i sa Slovenijom kao i otvorena pitanja sa Srbijom.

"Kad se nastoji Hrvatskoj zalijepiti etiketa da imamo problem sa susjedima - nemamo! Obrnuto! Naši stavovi uvijek su racionalni", smatra premijer.

A kad se saborski zastupnici vrate na posao mogao bi ih dočekati novi poslovnik, ali ne i ratifikacija Istanbulske konvencije zbog ideoloških podjela u HDZ-u. Ne zna se ni kako će se kroz Zakon o komunalnoj naknadi riješiti porez na nekretnine.

Tri ambiciozna cilja Vlade

Oporba pak zna što će biti u njihovu fokusu. "Zakoni koji će se ticati borbe protiv korupcije, a to su prije svega promjene u pravosuđu u političkom sustavu“, kaže Sinčić.

Petrov Vladi poručuje da dopusti ulazak Državne reviziju u HNB. „To je samo jedan mali korak, neka prihvate zakone koje smo uputili vezano za pravosuđe, zakon o mikrosolarima koji će pomoći siromašnim obiteljima i koji će poduzetnike učiniti konkuretnijima", kaže Petrov.

Hajdaš Dončić bi pak volio da se u roku od tri do četiri godine smanji broj općina i smanji broj županija. „Jedino na taj način možemo rasteretiti rad da možemo napraviti ono što u Hrvatskoj svi očekuju, a to je da budu veće neto plaće", rekao je Hajdaš Dončić

Vladajući u Novu godinu ulaze s tri ambiciozna cilja: da Hrvatska postane članicom elitnog gospodarskog udruženja OECD-a, da postanemo dio Schengena te da za nekoliko godina uvedemo euro.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr