Lakše do stana mladima i obiteljima razlog je više za ostanak jer prema indeksu priuštivosti u Zagrebu s prosječnom godišnjom plaćom i cijenama stanova mogu kupiti tek 6,7 kvadrata. Druga opcija je renta.
"Bila sam par godina sama, ali bilo je teško. Morala sam u cimerstvo. Garsonijere nema ispod 600 eura, a da izgleda pristojno i da nije namještaj iz Jugoslavije. Dosta je teško... Ne bi išla ni u kakvu rentu bez ugovora"; ispričala je svoje iskustvo Iva iz Zagreba.
Kada se nacionalni plan usvoji, mjeru priuštivog stanovanja provodit će APN. Tražit će stanove, ali i podstanare. S dugoročnim najmom iskustva već imaju i to funkcionira ovako.
"Popravci koji nastaju kao korištenje uređaja, aparata, namještaja padaju na teret najmoprimca. Sve izvan toga pada na teret onoga tko je stan iznajmio", objasnio je Branko Bačić, ministar graditeljstva.
Bez riješenog stambenog pitanja nema ni napretka u demografiji. 600 tisuća stanova zjapi prazno, od toga nema koristi, smatra ministar demografije Ivan Šipić.
"Na zatvorenim škurama i spuštenim prozorima i ogromnim zgradurinama gdje nema života, kakve to ima prednosti? Nikakve... Smatram da će imati i te kakve benfite. Država će preuzeti plaćanje, višestruka je korist i za mrtav kapital i za mlade obitelji", rekao je ministar Šipić.
U sindikatu mjere pozdravljaju.
"To bi dugoročno trebalo utjecati i na smanjenje najma kada se izgradi jedan stambeni fond", smatra sindikalist Krešimir Sever.
No, postoji ono ali...
"Poznavajući naš mentalitet pomalo... Koji će to bit razlog koji će dat nekom poticaj da ide sklapat ugovor s dražvom ako mu to neće izdašno platiti ako mu može kroz podstanarstvo više", smatra Sever.
Najam bi za podstanare trebao biti za 40% manji od tržišne cijene.
"Najamnina će uvijek biti manja od 30% njihovih prihoda i nikad neće prelaziti iznos medijalne cijene", najavljuje ministar Bačić.
O cijenama bi raspravljao i Tomislav Tomašević. U gradu u kojem je potražnja za stanom za najam postala nemoguća misija.
"Možda će biti preniska ali ok. Načelno ideja nije loša, postoji to i u Barceloni. Problem je da je čak 55 tisuća stanova u Zagrebu prazno. Je li dobro pogođena cijena, o tome se još da raspravljati...", rekao je zagrebački gradonašelnik.
Najviše stanova nedostaje u metropoli.
"Čak 55 tisuća u Zagrebu je prazno, ne koriste za kratkoročni najam turistima niti za dugoročni", tvrdi Tomašević.
Odmah iza Zagreba je splitska regija.
"Katastrofa! Ne možeš naći garsonijeru ispod 600 eura. Tko ima kuću može se borit, tko nema, najbolje otić vanka. To je sam, pretpostavljam da su izbori uskoro, znaći mlaćenje prazne slame", smatra Neven iz Splita.
Tamo je praznih više od deset tisuća.
"Pokušat ćemo motivirat naše građane koji imaju prazne stanove, a takvih je 15 tisuća, da ih stave na tržište za dugoročni najam, a promjenom urbanističkih planova motivirat investitore da grade priuštivo stanovanje", objasnio je plan gradonačelnik Ivic Puljak.
Postavlja se pitanje tko to ima stan viška...
"U Hrvatskoj mnogi imaju stan viška. Vidimo da u dijelu svakako postoji netko na crno unutra, ali većinom su to uložili jer im je bila isplativa investivcija", smatra Sever.
A hoće li im se isplatiti staviti u najam, ovisit će o tome koji iznos država ponudi.