Minimalac u Hrvatskoj danas iznosi 1050 eura bruto. Po toj je brojci Hrvatska u sredini Europske unije. No građanima na račun stiže samo oko 800 eura, a inflacija i dalje nagriza kupovnu moć. Koliko se danas doista može živjeti od minimalca i prate li plaće rast cijena?
"Sve se može, ako dobro izračunate, ako dobro iskalkulirate, ako dobro podijelite, vjerujte mi - sve se može", rekla je Daniela iz Zagreba.
Ivan tvrdi drugačije: "Ne može jer je sve skupo, a minimalna plaća je 800-900 eura".
Gledajući minimalnu plaću, Hrvatska je otprilike na sredini europske ljestvice. I dalje znatno ispod Njemačke, Nizozemske i Francuske, ali i susjedne Slovenije gdje je bruto minimalna plaća 1482 eura. To je tek nešto niže od prosječne plaće u Hrvatskoj!
"A mi smo konzistentni, u našem mandatu u ovih 10 godina narasla je minimalna plaća ja mislim za 134 posto" rekao je Plenković.
Po kupovnoj moći, razlike među europskim zemljama znatno su manje. Hrvatska pritom stoji bolje nego što sugerira njezinih 1.050 eura bruto, dok neke zemlje s višim plaćama padaju na ljestvici zbog skupljeg života.
"Kod minimalne plaće najveći dio dohotka ulazi u one kategorije koje su najviše inflacijski vezane. Znači tu govorimo o hrani i energentima, i onda taj značaj sredine u odnosu na kupovnu moć nažalost građanima koji su vezani uz te minimalne dohotke ne znači baš puno", objasnio je Hrvoje Japunčić, financijski analitičar.
Realne brojke ostavljaju gorak okus u ustima. Bruto, naravno, nije isto što i neto. Odnosno, zaposlenik na minimalnoj plaći umjesto 1050 eura vidjet će oko 800 eura. Takvih je u Hrvatskoj ove godine oko 74 tisuće, što je smanjenje u odnosu na prošlu godinu kada ih je bilo 35 tisuća više.
Građani ipak mogu mirno spavati. Prosječna plaća će u dvije godine rasti za - pedesetak eura - kaže Plenković.
"Ideja je da prosječna plaća u Hrvatskoj bude 1600 eura na kraju našeg trećeg mandata, to je za dvije godine, vidite da smo mi sada na preko 1550 eura, prema tome idemo prema tom cilju", poručio je.
Jedna stvar i dalje ne zbunjuje političare, ali zbunjuje analitičare.
"Ono što je problem isto tako za Hrvatsku to je što rast razine minimalnog i ostalih dohodaka ne prati segment produktivnosti", kaže Japunčić.
Koja bi, bez rasta plaća, mogla krenuti silaznom putanjom.
This browser does not support the video element.