Premijer Andrej Plenković izvijestio je na početku sjednice o svojem posjetu BiH.
"Europska BiH je ključni vanjskopolitički prioritet RH te njezino pristupanje EU i NATO savezu. Imao sam zanimljive razgovore i s hrvatskim velikodostojnicima. Nažalost, kao što znate nedugo nakon posjeta došlo je do događaja koji je dignuo brigu hrvatske javnosti. Kazneni postupak i uhićenje 10 pripadnika HVO-a iz Orašja, od kojih su dvojica visoki, umirovljeni časnici HV-a pripremani su sasvim sigurno dulje vremena ali je njihov tajming indikativan", kazao je premijer.
Dodao je kako je intenzivno komunicira s nadležnim ministarstvima, glavnim državnim odvjetnikom te ravnateljem SOA-e kako bi prikupio što više relevantnih podataka o konkretnom slučaju i kako bi se utvrdile činjenice vezane uz pristup klasificiranim dokumentima. Također je naložio ministarstvima da pribave sve potrebne podatke te kako bi hrvatski državljani, s kojima je Vlada u kontaktu, dobili svu pravnu, operativnu i konzularnu pomoć.
"Obavijestili smo naše partnere u EU i NATO-u o slučaju te prenijeli našu zabrinutost. Želio bih poslati jasnu poruku građanima da će naša Vlada učiniti sve kako bi zaštitila legitimne interese RH, ali i ljudska prava koja bi mogla biti ugrožena. Stoga je važno da se u ovom slučaju izbjegnu institucionalne i političke manipulacije", istaknuo je premijer dodavši kako svi ratni zločini moraju biti procesuirani neovisno o etničkoj pripadnosti počinitelja i žrtava.
"Međutim, želim biti jasan, koncept udruženog zločinačkog pothvata u optužnicama za RH nije prihvatljiv", naglasio je Plenković i nastavio: "HVO je u vrijeme ratne agresije osiguralo zaštitu Hrvata u BiH te je zaštitilo njezin suverenitet. Neovisnost i tetirotijalna cjelovitost Hrvatske branila se ne samo na ratištima Hrvatske nego i diljem BiH."
"Europski put Bosne i Hercegovine jedini je put za stabilnost i prosperitet", zaključio je hrvatski premijer.
Osniva se Ministarstvo državne imovine
Vlada je usvojila zaključak prema kojem će Središnji ured za upravljanje državnom imovinom postati Ministarstvo državne imovine. Kako je pojasnio premijer, želi se čvršće i koherentnije upravljati državnom imovinom kako bi se riješili problemi s neiskorištenim državnim vlasništvom i stavilo ga se u funkciju odnosno kako bi bilo korisno i za državni proračun.
Time se, istaknuo je premijer Plenković, daje poseban značaj upravljanju državnom imovinom kao jednim od bitnih čimbenika gospodarskog rasta.
"Hrvatska je u proteklih 25 godina imala različite institucije i modele upravljanja državnom imovinom, ali ni jedan nije ispunio ciljeve, a državna imovina i dalje nije dovoljno iskorištena. Stoga bi ustroj novog ministarstva trebao omogućiti rješavanje niza problema s neiskorištenim državnim vlasništvom te njegovo stavljanje u uporabu", zaključio je Plenković.
Na čelu toga ministarstva, prema ranijim najavama, trebao bi biti ministar u Vladi Goran Marić.
Državni tajnici umjesto predstojnika i zamjenika ministara
Pred ministrima su bile i nove izmjene Zakona o sustavu državne uprave, koji je već mijenjan u listopadu, kada su dotadašnji državni uredi transformirani u središnje državne urede, a umjesto dosadašnjih predstojnika državnih ureda uvedena je dužnost državnih tajnika središnjih državnih ureda, odnosno državnih tajnika umjesto zamjenika ministra.
Tom je izmjenom određeno da zamjenici ministara nastavljaju obnašati svoju dužnost do imenovanja državnih tajnika, no ne i ista odredba za predstojnike državnih ureda. Stoga se sada predlaže da će predstojnici dosadašnjih državnih ureda, privremeno, do imenovanja državnih tajnika, obnašati dužnost državnog tajnika središnjeg državnog ureda.
Mijenja se zastarjeli sustav sigurnosti
Vlada je usvojila odluke o osnivanju povjerenstva za izradu prijedloga zakona o sustavu domovinske sigurnosti, kao i prijedloga strategije nacionalne sigurnosti kojima će na čelu biti potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević. Prijedlog zakona, kao i prijedlog strategije, povjerenstva trebaju izraditi i uputiti u javnu raspravu do 30 travnja iduće godine.
"Imamo nove oblike ugroza, vidimo ih i u Hrvatskoj ovih dana. To su terorizam, kibernetički terorizam, izbjeglička kriza, nezaposlenost... stoga je potrebno redefinirati koncept nacionalne sigurnosti. Područje sigurnosti se proširuje i produbljuje te dovodi do potrebe sve veće integracije sigurnosnog sustava. Novi sigurnosni model kojeg želimo i graditi temeljit će se na poštivanju ljudskih prava i sloboda, transparentnosti, solidarnosti i integrativnom pristupu. Od reaktivnog promijenit će se u preventivni sigurnosni sustav", obrazložio je ministar Krstičević.
"Riječ je o vrlo važnom dokumentu pogotovo zato jer je strategija koju imamo zastarjela i treba ju prilagoditi našem članstvu u NATO-u i EU", dodao je premijer.
Na čelu Savjeta bit će predsjednik Vlade Andrej Plenković, a članovi su potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, ministar pravosuđa Ante Šprlje te ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
Ubrzava se priprema porezne reforme
Kako bi ubrzala postupak zakonskih prilagodbi za implementaciju planirane porezne reforme od početka 2017. godine, Vlada je na sjednici u srijedu donijela zaključak kojim se od postupka procjene učinka propisa izuzima sedam zakonskih prijedloga. Riječ je o nacrtima prijedloga novih zakona o porezu na dohodak, o porezu na promet nekretnina te o lokalnim porezima, kao i prijedlozima izmjena i dopuna zakona o porezu na dodanu vrijednost, o doprinosima, o trošarinama te o posebnom porezu na motorna vozila. Za cjelovitu poreznu reformu treba se mijenjati 15 zakonskih propisa.
Ministri koji će pregovarati o plaćama u javnim službama
Vlada je i izmijenila odluke o pokretanju postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama te za državne službenike, kojima su prethodni zamijenjeni aktualnim ministrima.
Vlada je i izmijenila odluke o pokretanju postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama te za državne službenike, kojima su prethodni zamijenjeni aktualnim ministrima.
Tako će vladin pregovarački tim činiti ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Čorić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta Martina Dalić, potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić, ministar financija Zdravko Marić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
O osnovici plaća za državne službenike će, pak, pregovarati Čorić, Dalić, Kovačić, Zdravko Marić te ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, ministar pravosuđa Ante Šprlje i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.
Ministar Čorić, koji će biti na čelu oba pregovaračka tima, podsjetio je da je riječ o uvećavanju osnovica za plaće javnih i državnih službenika za 6 posto nakon dva uzastopna tromjesečja gospodarskog rasta višeg od 2 posto, temeljem sporazuma vlade i sindikata iz 2009., a što u 2016. nije bilo moguće ispuniti zbog potrebe strukturnih mjera štednje.