Dok se Vlada hvali povećanjem iskoristivosti europskog novca, čak četvrtina gradova od ulaska Hrvatske u Europsku uniju iz fondova nije povukla ni lipe. O dobrim primjerima i problematici raspravljalo se na Danu regionalnog razvoja i europskih fondova u Šibeniku.
Tvrđava Barone, tvrđava Svetog Mihovila i mnoštvo manjih projekata u Šibeniku - plod su europskih fondova. "To je cijeli jedan proračun, preko 200 milijuna kuna", kazao je Željko Burić, gradonačelnik Šibenika i dodao kako Šibenik to nikad ne bi mogao sam napraviti. I ne samo Šibenik, nego i cijela država.
Baš u Šibeniku okupilo se 700 domaćih i stranih stručnjaka. Vlada se hvali - dinamika povlačenja europskog novca u Hrvatskoj je ubrzana. "U ove dvije godine mandata naše Vlade, dakle, listopada 2016. kada smo zatekli 9% ugovorenih sredstava iz ove financijske omotnice, koja iznosi 10,7 milijardi eura, sada ugovorili 53%", kazao je premijer Andrej Plenković.
U proteklih 5 godina najuspješniji u povlačenju bili su Križevci, Zadar, Karlovac, Vinkovci, Osijek i Ludbreg. No, od 129 gradova, 32 nisu povukla baš ništa.
"Upravo smo iz tog razloga i poznavajući teren da na nekim jedinicama lokalne samouprave nemamo projekata, odlučili se da izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju, pojačamo i administrativne kapacitete", kazala je Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU.
EU sredstva premalo koristi i Grad Zagreb
Kritike zbog premalog korištenja europskog novca često se mogu čuti i na račun Grada Zagreba. "Pa ja bi se zamislio da nas ne kritiziraju. Mi radimo svoj posao. Čim vas kritiziraju, nešto delate", kazao je Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba.
U SDP-u tvrde - krivnja zbog manjka projekata nije u gradovima, nego u sustavu. "Naš sustav je centralistički. Oni ako pripreme nešto, prolaze odabir preko natječaja ministarstava. Često potroše novce, a ispadnu im projekti", kazao je Zlatko Komadina, potpredsjednik SDP-a.
Iz Šibenika se za Dnevnik Nove TV javio Šime Vičević koji je rekao da je državi potpuno svejedno povlače li gradovi milijune iz europskih fondova ili ne. Gradovi se opravdavaju time da im je administracija previše složena.
To je pokazalo i istraživanje prema kojem u gradovima i općinama u Hrvatskoj nedostaje 2700 službenika koji bi se bavili isključivo provedbom europskih projekata. Problem leži u tromosti gradova i nedostatku ideja u malim sredinama koje godinama žive na državnim 'jaslama' i čekaju da im se nešto servira.
Neimati niti jedan razrađeni projekt u pet godina, koliko smo u EU, najčešće nije odraz neznanja nego ravnodušnosti, a činjenica da su prošle tolike godine i nismo naučili kako uzeti ono što nam se daje svakako je sramotna.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr