Budući da je Hrvatska turistička zemlja, zabrana rada nedjeljom neće se primjenjivati tijekom četiri ljetna mjeseca (od 1. lipnja do 1. listopada), te, zbog božićnih i novogodišnjih blagdana, tijekom cijelog prosinca, kada bi sve prodavaonice mogle raditi od 6 do 13 sati.
U ostalom dijelu godine iznimno bi nedjeljom, od 6 do 13 sati, radile samo određene prodavaonice u sklopu bolnica, lječilišta, hotela, autokampova, koncertnih i kino dvorana, brodova, zatim štandovi i klupe izvan tržišta na malo za prodaju cvijeća i svijeća, suvenira, kiosci za prodaju tiska, specijalizirane prodavaonice pekarskih proizvoda.
Nedjeljom bi mogle raditi i sve tržnice na malo, kao i specijalizirane prodavaonice prehrambenih proizvoda, tiska, cvijeća, svijeća i suvenire, i to u skladu s radnim vremenom tržnica.
Nedjeljom bi cijele godine, i to od 0 do 24 zbog nužne opskrbe stanovništva, radile i benzinske postaje i prodavaonice na malo do 80 četvornih metara unutar zatvorenog dijela postaja, takve prodavaonice na postajama na autocestama, prodavaonice na graničnim prijelazima, kolodvorima, zračnim lukama, lukama i pristaništima, te lukama nautičkog turizma.
Te su trgovine izuzetak i po radom vremenu tijekom radnih dana, od ponedjeljka do subote, kada bi također mogle raditi od 0 do 24.
Sve ostale pak trgovine, prema ovom zakonu, mogle bi tijekom tjedna raditi od 6 do 21 sat. Trgovac je, pritom, dužan 15 minuta prije završetka radnog vremena prodavaonice upozoriti kupce da se trgovina zatvara.
"Zakon će uvelike uvesti reda u djelatnost trgovine i omogućiti puno više slobodnih dana za 260 tisuća zaposlenika u trgovini", kazao je ministar gospodarstva Damir Polančec, napominjući da je zakon usklađen sa zakonodavstvom EU, iako, ističe, države EU nemaju jedinstvenu praksu što se rada nedjeljom tiče.
Premijer Ivo Sanader podsjetio je da se na zakonu radilo dugo, da ga je htjela izraditi i bivša Vlada, ali da je procijenjeno kako još postoji prostora za dogovor sa socijalnim te koalicijskim partnerima, a kako se, istaknuo je, ne bi dogodilo kao u slučaju ranije koalicijske Vlade Ivice Račana da taj zakon "sruši" Ustavni sud.
Uz reguliranje radnog vremena zakon donosi i niz drugih novina, pa tako primjerice propisuje i zaštitu tzv. zviždača, odnosno zaposlenika koji prijave korupciju ili kršenje radničkih prava svojih poslodavaca, i to na način da im se štiti anonimnost do kraja postupka.
Predviđa se i jača zaštita od mobbinga, stroži inspekcijski nadzor u trgovini, omogućavaju se jednaki uvjeti poslovanja, utvrđuju uvjeti koje pravni subjekti moraju zadovoljiti da bi se bavili trgovinom, uvodi tipizacija prodavaonica po vrstama, omogućuje uređenje zanimanja u trgovinama i sl.
Isto tako zakon će omogućiti i da se ukine obveza vođenja popisa robe pa, kaže Polančec, inventure više neće biti nužne, s obzirom da su trgovine informatički opremljene i u svakom trenutku mogu pokazati stanje zaliha.
Zakon predviđa i donošenje pravilnika koji bi regulirao direktnu prodaju, te zabranjuje prodaju robe ispod nabavne cijene (s PDV-om), jer se to kvalificira nepoštene trgovine.