U sklopu nastavka reformi Hrvatska je vlada najavila preispitivanje visine minimalne plaće. Razlog je zaštita domaćih radnika od konkurencije iz drugih zemalja članica Europske unije, a poručuju kako se minimalac može samo povećati ili ostati isti.
Sindikati ističu da oko 80 tisuća radnika na sadašnjem minimalcu od 2400 kuna ionako živi u siromaštvu i traže da iznosi polovinu prosječne plaće. Godine rada u tekstilnoj industriji su i Mirjanu Horvat iz Udruge Kamensko naučile živjeti s minimalnom plaćom.
'Gledaju se akcije. Uskrati se neki put voće, neki put se i meso uskrati. Godišnji odmor je pretežno doma, nema izleta, nema ničega. Ono kaj se mora za djecu mora se. Zašpara čovjek na sebi', odaje nam Mirjana.
Ako u četveročlanoj obitelji oba roditelja rade za minimalac, zajedno zarade 4846 kuna. S druge strane sindikati su izračunali im na mjesec treba blizu 7 tisuća kuna za režije, hranu i prijevoz.
Sabor: Zastupnici, bez plaća, potrošili 5, 2 milijuna, nešto manje nego lani
'Znači da su te obitelji izravno osuđene na siromaštvo', smatra Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Od EU zemalja veći bruto minimalac ima Slovenija 790 eura te Poljska 417 eura. S druge strane od hrvatskih 398 eura puno je manji rumunjski minimalac od 235 eura i bugarski koji iznosi 194 eura. Kako bi domaće radnike zaštitili od strane konkurencije iz Unije, vlada kreće u preispitivanje minimalne plaće.
Hoće li se poslodavci žaliti?
'Minimalna plaća se ne može smanjivati, dakle može ostati ista ili se povećati. Zato ćemo sa socijalnim partnerima i stručnjacima ići u analizu što minimalna plaća znači za naše tržište rada', najavio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Kada je prije dvije godine Vlada povećala bruto minimalac za 170 kuna, poslodavci su se žalili da to šteti gospodarstvu i ugrožava radna mjesta. Sindikati bi pak 400 kuna veću neto plaću.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook