Komora bi u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu izmjena Zakona trebala donijeti tarifu, a ako Sabor na nju ne da suglasnost, Komori se ostavlja još dva mjeseca da tarifu uskladi sa saborskim primjedbama i preporukama - ne ispoštuje li Komora taj rok, ministar pravosuđa donio bi privremenu tarifu.
Takvo rješenje, tvrdi ministrica pravosuđa Ana Lovrin, ne narušava Ustavom određenu neovisnost i samostalnost odvjetničke struke, te je potpuno u skladu s pravnom stečevinom EU.
Izmjenama se predviđa i da se odvjetničko društvo može osnovati i kao d.o.o. (do sada se moglo osnovati samo kao javno trgovačko društvo), te se kao najmanji iznos temeljnog kapitala određuje iznos od 350.000 kuna.
Radi zaštite stranaka od štete nastale greškom, nepažnjom, propustom ili nemarnošću odvjetnika, propisuje se najniža osigurana svota od 800.000 kuna po osiguranom slučaju, pa bi u slučaju zajedničkog odvjetničkog ureda svaki odvjetnik tog ureda morao biti osiguran na tu svotu.
Svi zaposleni odvjetnici u javnom trgovačkom društvu također bi morali biti osigurani na tu svotu, a svaki odvjetnik osnivač društva s ograničenom odgovornošću morao bi se osigurati na najnižu svotu od 9 milijuna kuna po osiguranom slučaju, dok svi zaposleni u tom društvu moraju biti osigurani na 800.000 kuna.
Predviđa se i mogućnost da odvjetnik koji počini najteže propuste u radu može trajno izgubiti pravo na obavljanje odvjetništva, zastara progona za teže povrede dužnosti i ugleda odvjetnika povisuje se s dvije na četiri godine, za lakše sa šest mjeseci na dvije godine, a apsolutna zastara disciplinskog progona u svakom slučaju nastupa protekom dvostrukog vremena zastare.
Izmjene će omogućiti i da odvjetnici iz zemalja EU mogu u Hrvatskoj obavljati odvjetnički poziv, a jedan od uvjeta bio bi polaganje ispita iz poznavanja pravnog poretka Hrvatske - te odredbe na snagu bi stupile punopravnim članstvom Hrvatske u EU.
U paketu tzv. europskih zakona Vlada je danas predložila i izmjene Zakona o zaštiti zraka kojim utvrđuje obvezu svim postrojenjima koja ispuštaju stakleničke plinove da do 30. rujna iduće godine ishode dozvolu za ispuštanje takvih plinova.
Ne učine li to, s početkom 2010. više se ne bi mogla baviti svojom djelatnošću, istaknula je ministrica zaštite okoliša Marina Matulović Dropulić.
Izmjene predviđaju i izradu registra emisija stakleničkih plinova koji će voditi Agencija za zaštitu okoliša, a Vladi se prepušta ovlast da propiše način trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkkih plinova.
Izmjenama toga, kao i Zakona o otpadu, provela bi se i decentralizacija poslova vezanih uz zaštitu zraka i okoliša i to na način da o tim poslovima više ne bi brinuli uredi državne uprave, već posebni upravni odjeli u županijama i Gradu Zagrebu.
Saboru su upućene i izmjene Zakona o izvozu robe s dvojnom namjenom kojima se zabranjuje izvoz roba koje bi na bilo koji način mogle pomoći proizvodnji nuklearnog, kemijskog ili biološkog naoružanja.
Predloženim izmjenama Zakona o upravnim pristojbama reguliraju se neka nova oslobođenja od plaćanja tih pristojbi, npr. za žrtve trgovanja ljudima ili azilante, ali i povećavaju iznosi nekih pristojbi, primjerice za izdavanje putovnica u žurnom postupku za što bi pristojba bila 200 kuna.
Predviđeno je i da se iz Tarife upravnih pristojbi brišu carinske tarife, a izmjene bi značile i oko 40 milijuna kuna manji prihod od upravnih pristojbi u državnom proračunu.
Imenovan dio novih članova Savjeta za nacionalne manjine
Vlada je imenovala dio novih članova Savjeta za nacionalne manjine iz redova saborskih zastupnika manjina i na prijedlog Vijeća nacionalnih manjina.
U Savjetu će i dalje sjediti zastupnici Milorad Pupovac, Vojislav Stanimirović, Ratko Gajica, Furio Radin, Zdenka Čuhnil i Šemso Tanković, a novi su, također iz redova zastupnika, Deneš Šoja i Nazif Memedi, koji će zamijeniti zastupnike iz bivšeg saziva Sabora Jene Adama i Nikolu Maka.
Mak u Savjet ulazi kao predloženik Vijeća za nacionalne manjine, a ujedno je imenovan i potpredsjednikom Savjeta i na tom će mjestu zamijeniti razriješenu Katu Kanđeru.
Članovi Savjeta na prijedlog Vijeća za nacionalne manjine su i Darko Šonc, Larisa Uglješić, Angel Mitrevski, Zvonko Kostelnik i Želko Lomiansky, dok je iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih, stručnih i vjerskih djelatnika u Savjet imenovan Dragutin Lalović.
Vlada je razriješila i imenovala i dio članova Savjeta prostornog uređenja Države, a u članstvu tog Savjeta više neće biti Jerko Rošin, u njemu ostaju Matija Salaj (koji je imenovan i novim predsjednikom Savjeta), Stijepo Butijer, akademik Boris Magaš, Miljenko Domijan, akademik Ante Vulin, Mladen Obad Ščitaroci, a novi je član Helena Knifić Schaps.
Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je razriješila nekoliko dosadašnjih pomoćnika ministara, te ih imenovala novim rukovodećim državnim službenicima u više ministarstava, temeljem provedenog postupka po javnim natječajima.
Tako je bivša pomoćnica ministra gospodarstva Ema Culi imenovana ravnateljicom Uprave za trgovinu i unutarnje tržište u tom ministarstvu.
Troje dosadašnjih pomoćnika ministara imenovani su ravnateljima uprava u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti - Zoran Komar (Uprava za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji), Dinko Mikulić (Uprava za stambeno zbrinjavanje), Vesna Širanović (Uprava za međugeneracijsku solidarnost), a u tom je ministarstvu Tomo Bogović imenovan ravnateljem Uprave za pravne poslove.
I u Ministarstvu pravosuđa razriješeno je troje dosadašnjih pomoćnika, a isti su imenovani ravnateljima uprava - Petar Mandarić (Uprava za financijsko-gospodarske poslove), Štefica Stažnik (Uprava za zastupanje pred Europskim sudom za ljudska prava), te Gordan Markotić (Uprava za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima).
Nakon provedenog javnog natječaja imenovano je i troje rukovodećih državnih službenika u Ministarstvu kulture - Kornelija Pintarić za ravnateljicu Uprave za zaštitu prirode, Blanda Matica za ravnateljicu Uprave za zaštitu kulturne baštine, te Jasminka Lokas Strpić za ravnateljicu Uprave za međunarodnu kulturnu suradnju.
Vlada je odlučila da i dalje ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda bude Ivan Čačić, a Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost Matijaž Prah.