Premijer Andrej Plenković na početku sjednice, koja je kasnila 25 minuta, osvrnuo se na aktualnosti.
"Danas je očito dinamičan dan jer smo imali i uži kabinet. Prije dva dana EK je odobrila našu odluku o jamstvima Uljaniku. To je očekivano. Važno je da je donesena odluka o isplati plaća, bitno je da se nastavi restrukturiranje i pronalazak strateškog partnera. Na tom tragu će biti usmjeren naš dijalog s upravom Uljanika. Što se tiče rafinerije Sisak, svim radnicima koji su ponuđeni odlukom bila bi ponuđena radna mjesta u rafineriji. Vlada nastavlja dijalog s MOL-om u vezi otkupa Ininih dionica", rekao je premjer.
Osvrnuo se na kritiku predsjednice o tome da bi se dobri makroekonomski pokazatelji i više novca u držanom proračunu trebali utjecati na život građana i na njihove osobne račune.
"Mislim da tu poveznicu moramo malo više emancipirati u našim nastupima: prosječna plaća u RH za studeni iznosila je 6190 kuna u studenom, odnosno porasla je za 6,6 posto na godišnjoj razini. Dakle, od makro do mikro ima efekta. Osobito se to osjetilo tijekom prosinca kada je bila povećana potrošnja, jer su mnogi sugrađani imali veće plaće. Vlada je donijela odluku i o povećanju minimalne plaće dva puta za 5 posto ukupno. To su podaci koje moramo stavljati u prvi plan; činjenica da nam raste potrošnja 39 mjeseci zaredom, da nam raste stopa zaposlenosti, nezaposlenost je rekordno niska, nastavili smo s poreznim rasterećenjem, lani 2,5 milijarde a ove 1,2 milijarde kuna, sve su to mjere koje vlada poduzima", rekao je premijer i najavio da je u izradi novi, cjeloviti Ovršni zakon koji bi trebao olakšati situaciju za blokirane građane.
U Sabor upućen konačni prijedlog zakona o OPG-ima
Vlada je u drugo saborsko čitanje uputila prijedlog zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG), a kako je istaknuo ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, OPG-ovi će napokon imati svoj zakon poput obrta, zadruga ili trgovačkih društava te će biti zaštićeni od ovrhe.
Tolušić je na sjednici Vlade istaknuo kako se konačnim prijedlogom zakona utvrđuju uvjeti za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezanih dopunskih djelatnosti na OPG-u, način i uvjeti za upis u upisnik OPG-ova, odgovornost i prava nositelja i članova OPG-a i nadzor u primjeni zakona.
Do donošenja zakona OPG-i su nailazili na brojne prepreke koje su kočile njihov razvoj, prije svega zbog nedostatka pravnog i zakonskog okvira, kazao je Tolušić napominjući kako će se ovim zakonom "profesionalizirati rad OPG-a, omogućiti razvoj njihovih kapaciteta i usluga koje nude te im olakšati pristup EU fondovima, ali i dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta".
"OPG će napokon imati svoj zakon kao što to imaju obrti, zadruge ili trgovačka društva", kazao je Tolušić te dodao kako se po prvi put jasno razlikuju poljoprivrednici koji proizvode za tržište od samoopskrbnih OPG-ova, pri čemu ista pravila ne vrijede za OPG-ove koji rade za tržište i one koji se poljoprivredom bave iz hobija.
Tolušić je naveo da zakon motivira da jedna obitelj upravlja jednim OPG-om, odnosno da okrupne proizvodne resurse s ciljem održivog gospodarenja i samozapošljavanja njihovih obitelji.
Tim zakonom, rekao je, OPG-ove se zaštićuje od ovrhe. "Proizvodni resursi - traktori, kombajni, stoka koji su neophodni za obavljanje poljoprivrede bit će zaštićeni od ovrhe, kao i imovina nužna za obiteljski život i stanovanje", istaknuo je.
"Popis onih koji proizvode i prodaju proizvode na tržištu, odnosno registar OPG-ova će biti javno objavljen i konačno će se znati tko, što i koliko točno proizvodi na hrvatskom selu i poljoprivredi", rekao je ministar te dodao da će se za provedbu zakona koristiti postojeća infrastruktura tako da nije potrebno osigurati dodatna sredstva iz proračuna. Istaknuo je i kako ovaj zakon ne nameće nikakve dodatne troškove za OPG-ove.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je kako vjeruje da će taj zakon u pogledu pravne sigurnosti na kvalitetan način urediti položaj OPG-ova.
Novi zakon usklađuje tržište plina s EU-om
Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog novog zakona o tržištu plina kojim se tržište plina usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije, a produžuje se i zaštita kućanstava u pogledu cijena i sigurnosti opskrbe te dostižu rokovi za normalno funkcioniranje tržišta i popunu skladišta.
Prijedlogom uz ostalo propisuje se metodologija za reguliranu cijenu plina za kućanstva u obvezi javne usluge i to tako da se određuje najviša cijena prema kojoj opskrbljivači na veleprodajnom tržištu (OVT) mogu prodavati plin opskrbljivačima u obvezi javne usluge (OOJU).
Tom će se metodologijom zadržati regulirana cijena za javnu uslugu kako bi se zaštitila kućanstva.
Izrada novoga zakona o tržištu plina pokrenuta je lanjskog kolovoza, jer izmjene trenutno važećeg zakona koje su donesene u veljači, također 2017., nisu u cijelosti usklađene s EU-ovom direktivom o tržištu plina.
Ključne promjene u novom zakonu odnose se na transparentno propisivanje pravila i procedura prilikom obavljanja energetskih djelatnosti u sektoru plina, kako bi se svim sudionicima omogućila ista i transparentna pravila sudjelovanja na tržištu i zaštitili krajnji kupci u obvezi javne usluge odnosno kućanstva, rekao je na sjednici Vlade ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
Jedna od bitnih izmjena je i propisivanje postupka odabira OVT-a u prijelaznom razdoblju koje traje tri plinske godine (počinje 1. listopada 2018. a završava 1. listopada 2021.) a nakon čega se uloga OVT-a ukida.
OVT će tako u prijelaznom razdoblju od tri plinske godine moći prodavati plin prema reguliranim uvjetima opskrbljivačima u obvezi javne usluge koji se odluče kupovati plin za potrebe opskrbe kućanstava u obvezi javne usluge od OVT-a.
Nakon završetka prijelaznog razdoblja od tri plinske godine HERA će OOJU-eve birati na javnom natječaju s tim da je jedan od glavnih kriterija za odabir visina marže koju će oni zaračunavati kućanstvima, koja može bit manja ili jednaka marži koju je sukladno metodologiji odredila HERA.
Time je omogućen opstanak opskrbljivača u obvezi javne usluge i nakon prijelaznog razdoblja od tri plinske godine, kako bi se zaštitili kupci iz kategorije kućanstava, odnosno kako bi se kućanstvima omogućila opskrba prema reguliranim uvjetima koja podrazumijeva i određivanje najviše moguće cijene po kojoj se plin može prodavati kućanstvima.
Novi zakon propisuje i postupak određivanja zajamčenog opskrbljivača na tržištu s obavezom isporuke plina krajnjem kupcu na distribucijskom sustavu koji je pod određenim uvjetima ostao bez opskrbljivača.
Jedna od novosti je i da je za vrijeme trajanja prijelaznog razdoblja od tri plinske godine, ostavljena mogućnost prioritetnog zakupa skladišta za dio koji se odnosi na javnu uslugu - direktno ili indirektno putem OVT-a, radi osiguranja sigurnosti opskrbe i to tako da se dio kapaciteta sustava skladišta raspodjeli proporcionalno udjelu potrošnje kućanstava u obvezi javne usluge.
Vlada predlaže donošenje novog zakona o tržištu plina po hitnom postupku, a to tumači osiguravanjem pretpostavki za funkcioniranje tržišta plina u Republici Hrvatskoj u skladu s tržišnim rokovima, kao i uklanjanjem povrede EU-ove regulative koja nije poništena izmjenama i dopuna Zakona o tržištu plina u veljači 2017. godine.
S obzirom da ta povreda iz 2015. nije uklonjena te je u međuvremenu u 2017. godini zaprimljena nova, realno je očekivati pokretanje tužbe koja bi rezultirala sankcijama. Također, uzimajući u obzir tržišne rokove zakupa skladišnih kapaciteta, transportnih kapaciteta, nabavke plina, kao i sklapanje ugovora s opskrbljivačima u obvezi javne usluge, za što je rok 1. travnja tekuće godine, novi zakon morao bi stupiti na snagu najkasnije 28. veljače 2018. godine.
Naime, ugovori s OOJU istječu 1. travnja 2018. godine, a do tada vrijedi i cijena po kojoj mogu kupovati plin od opskrbljivača na veleprodajnom tržištu. Ne usvoji li se novi zakon do 28. veljače ove godine, primjenjuju se izmjene i dopune Zakona iz veljače 2017. koje nisu usklađene s EU direktivom, a pored toga cijena plina po kojoj OVT prodaje plina za kućanstva OOJU prestaje važiti 1. travnja 2018. godine te OOJU ne bi mogli na vrijeme odlučiti hoće li kupovati plin od OVT-a.
To bi rezultiralo nabavom plina na tržištu odnosno mogućim povećanjem cijene plina za kućanstva.
Isto tako, 1. travnja 2018. godine počinje sezona skladištenja plina za narednu ogrjevnu sezonu te postoji realna mogućnost da se skladišni kapaciteti neće zapuniti na vrijeme ukoliko OVT ne sklopi ugovore s OOJU, a što može ugroziti sigurnost opskrbe u ogrjevnoj sezoni 2018./2019., kažu u Vladi. (N.C./Hina)