U tu svrhu pred Vladom su bila tri nacrta zakona - Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, Zakon o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima i Zakon o stečaju potrošača.
Život ljudi pod blokadama bio bi lakši
Sva tri "izuzetno bitna zakona", rekao je Plenković, trebala bi smanjiti ukupan broj blokiranih i povećati mogućnosti rješavanja problema tako da se onima koji su blokirani duže od tri godine blokada obustavi putem Fine.
Dug u tom slučaju ne bi nestao, no život onih koji su pod blokadama bio bi znatno lakši, rekao je premijer te istaknuo želju Vlade da pomogne blokiranim sugrađanima.
Sva tri zakona upućuju se u Sabor u hitnoj proceduri, kako bi što ranije stupila na snagu.
Na temelju državnog otpisa dugova fizičkim osobama želi se potaknuti jedinice područne samouprave, kao i poduzeća koja su povezana s njima, da pristupe otpisu dugova građanima, rekao je premijer.
"Želimo pružiti ruku solidarnosti, ali isto tako ponavljamo da se dugovi i preuzete obveze moraju ispunjavati. Ovo nije nikakav potez koji bi rušio osnovna načela obveznih odnosa, no ako imamo 326.000 ljudi koji su blokirani, onda moramo učiniti nešto kako bismo smanjili taj broj i olakšali život sugrađanima koji su došli u probleme", istaknuo je.
Prihvaćen paket zakona za pomoć blokiranim građanima
Vlada je na sjednici prihvatila paket zakona kojima se, kako je istaknuo premijer Andrej Plenković, nastoji olakšati položaj blokiranih građana - to su prijedlozi zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima te o izmjenama Zakona o stečaju potrošača.
Obrazlažući prijedlog zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, ministar financija Zdravko Marić rekao je da je krajem ožujka u Hrvatskoj bilo 325.000 blokiranih građana s ukupnim iznosom blokade većim od 42 milijarde kuna, uz više od 21 milijarde kuna kamata.
Obvezan otpis 10.000 kuna glavnice
Vlada želi dati obol početku rješavanju toga problema, kaže Marić, uz poruku da se dugovi i obveze moraju podmirivati. Najavio je kako se tom mjerom očekuje momentalna deblokada oko 7000 građana.
Zakonom koji se jednokratno primjenjuje na sve dugove s kraja prošle godine utvrđuje se skupina vjerovnika grupe 1, koji su obvezni otpisati do 10.000 kuna glavnice po dužniku.
U tu skupinu vjerovnika spadaju država, proračunski i izvanproračunski korisnici, trgovačka društva u isključivom vlasništvu države, pravne osobe kojima je osnivač Hrvatska te druge pravne osobe sukladno objavi Ministarstva financija.
Jedinice lokalne uprave i samouprave u prvom koraku ne otpisuju dug automatizmom, već kao i ostali vjerovnici iz grupe 2, poput teleoperatera i dr., same odlučuju o iznosu otpisa.
Marić je pritom pojasnio da im se otpisani dug do 10.000 kuna priznaje kao porezni rashod, a to im je stimulans da slijede primjer države.
Za ostali dio duga predviđena je obročna otplata, odnosno reprogram do 60 mjeseci za dugove veće od 500.000 kuna.
Ukupno su 97 posto iznosa blokada dugovi od preko godinu dana, kojima je obuhvaćeno oko 80 posto građana, a najveći iznos predstavljaju dugotrajne blokade, rekao je Marić.
Fina automatizmom prestaje s ovrhom
U vezi prijedloga zakona provedbi ovrhe na novčanim sredstvima Marić je rekao kako se ograničava trajanje ovrhe na novčanim sredstvima samo za fizičke osobe, dok se za pravne pokreće stečajni postupak.
Ako se tražbina vjerovnika ne naplati u cijelosti od fizičke osobe u roku od tri godine od primitka u Finu, a nije bilo pokušaja naplate u zadnjih šest mjeseci, Fina automatizmom prestaje s ovrhom. Međutim, time ne prestaje dugovanje, već samo ovrha koja je neprovediva, naglasio je Marić.
Uspješnost naplate ovrhe starije od tri godine je samo 1,19 posto, pa i niža. Mijenja se način naplate, očekuje se smanjenje iznosa naplate, a ovrhovoditelj će procijeniti isplativost pokretanja ovrhe na novčanim sredstvima, dodao je Marić.
Procjenjuje se da bi tom mjerom moglo biti deblokirano oko 71.000 građana s ukupnim iznosom blokada od 32 milijarde kuna. Marić naglašava kako se ne radi o prestanku dugova, nego se brišu iz Fine, a ovrhovoditelj može pokrenuti ovrhu tako što će morati predujmljivati troškove.
Smatramo da ćemo prevenirati pokretanje velikog broja ovrha nad novčanim sredstvima, kazao je Marić poručivši kako mjere ne trebaju biti poticaj da se dugovi ne plaćaju.
Uvođenje ubrzanog i pojednostavljenog stečajnog postupka
Prijedlog izmjena Zakona o stečaju potrošača obrazložio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekavši kako se odnosi na građane koji su dužni do 20.000 kuna, a u blokadi su dulje od tri godine.
Izmjenama zakona uvodi se novi institut, ubrzani i pojednostavljeni stečajni postupak. Njime će se omogućiti građanima koji se nalaze u dugotrajnoj blokadi da u kraćem razdoblju dobiju još jednu priliku podmiriti dug vjerovnicima, a njima da ih naplate.
Odbacio je tvrdnje da se time građane gura u stečaj, pojasnivši kako Fina po službenoj dužnosti u prvom koraku obavještava građane koji ispunjavaju uvjete za stečaj, a oni će ga moći odbiti.
Ako se građanin ne odredi, nadležni općinski sud otvara stečaj i građanin opet može reći da ga ne želi, a ako se suglasi, postupak ide dalje, rekao je Bošnjaković.
Izrazio je uvjerenost da će tim zakonom biti obuhvaćeno oko 120.000 građana. Poruka je da nikome ništa ne opraštamo, nego dajemo mogućnost još jednom vjerovnicima da naplate dugove, istaknuo je Bošnjaković.
"Agrokor ima ekonomsku budućost"
Uvodni govor premijer Plenković je počeo Danom antifašističke borbe.
"Prije svega, da se osvrnem na sutrašnji Dan antifašističke borbe. Riječ je o spomenu na Prvi sisački partizanski odred 22. lipnja 1941. godine. I danas je komemoracija u tijeku, ići se će ministar Medved, sutra će biti nazočan ministar Bošnjaković. Treba se podsjetiti da je i predsjednik Tuđman bio pripadnik narodno-oslobodilačkog pokreta.
S druge strane, želim spomenuti i nekoliko ključnih tema u proteklim danima, prije svega postignutu nagodbu privremenog vjerovničkog vijeća u Agrokoru. Riječ je o velikom postignuću i ogromnom uspjehu svih dionika procesa, ali prije svega reći ću i uspjehu naše Vlade, parlamentarne većine, uspjehu svih onih koji su imali hraborsti iznedriti jedan zakonski okvir", rekao je u uvodnom obraćanju na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković.
"Ono što je najvažnije, Agrokor ima ekonomsku budućost, postigli smo uspjeh čije ćemo efekte s vremenskim odmakom moći valorizirati", dodao je.
"Isto tako, iz ovoga slučaja moramo izvući pouke. Na vidjelo je izvukao mnoge stvari koje nisu bile dobre u poslovanju u Hrvatskoj, mnoge prakse koje su nedopustive i štetne.
Uspjeli smo ne samo pokazati umješnost da riješimo problem, nego smo pokazali i da naši strani partneri steknu povjerenje u sposobnost Hrvatske da se suoči s ovim problemom, nađe ustavno rješenje i rješenje koje je omogućilo da se jedno od najvećih restrukturiranja u Europi odvije u kratkom roku bez prelijevanja posljedica na zemlje u susjedstvu", dodao je. Zahvalio je svima koji su doprinijeli procesu, između ostalog i bivšoj ministrici Martini Dalić.
Osvnuo se premijer na još jednu temu, a to je činjenica da je EK, nakon ročišta održanog početkom svibnja u vezi s inicijativom Slovenije prema Europskom sudu, nije stala ni na čiju stranu.
"Odlučila je ne miješati se u proces. Mislim da je to ispravna i mudra odluka", kaže Plenković.
O inicijativama za referendume
Osvrnuo se i na predane potpise za raspisivanje referenduma.
"Mi kao Vlada očekujemo da Sabor nakon što to prođe proceduru, dostavi ih Vladi. Tada će Ministarstvo uprave pristupiti verifikaciji predanih potpisa i potom ćemo vidjeti što će biti s inicijativama za ocjenu ustavnosti. Ja smatram da referendum nije način na koji se treba raspravljati o izbornom sustavu, postoje drugi načini kako ga poboljšati. Ove inicijative o smanjenu prava ili broja manjina za našu su Vladu apsolutno neprihvatljive. To je dio naše stečevine, Hrvatska je država koja poštuje svoje manjine i želi da se dobro osjećaju i ne vidim niti jedan racionalan razlog koji bi trebao dovoditi u pitanje ta stečena prava", rekao je Plenković.
"Poštujemo svačiji potpis i inicijativu, ali o nekim ključnim pitanjima imamo jasno definiran stav", zaključio je.
Izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti do veće kvalitete usluga iznajmljivača i ugostitelja
Vlada je u četvrtak u Sabor uputila izmjene i dopune Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a po riječima ministra turizma Garija Cappellija, očekuje se da će donošenjem tih zakonskih promjena doći do podizanja kvalitete usluga i standarda objekata u domaćinstvu, ravnopravnog položaja iznajmljivača i ugostitelja, veće zaštite potrošača, produženja turističke sezone i većeg prihoda od iznajmljivača.
Prijedlogom izmjena zakona, kazao je Cappelli, uređuje se način i uvjeti pod kojim pravne i fizičke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost. Naime, važeći zakon, ocjenjuje se, u nekim je dijelovima nedorečen, odnosno ograničavajući za razvoj ugostiteljstva i konkurentnost hrvatskog turizma.
Osnovne izmjene koje se predlažu su usklađivanje standarda objekata za privatne iznajmljivače koji su ishodili rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu do 1. rujna 2007. godine sukladno tada važećem Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, sa sada važećim istoimenim Pravilnikom čime bi se ujednačio standard objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu.
Oni koji neće podnijeti zahtjev moći će nastaviti pružati usluge bez prava korištenja oznake kategorije, kazao je ministar.
U ovom trenutku broj objekata koji su kategorizirani je 99.158, kazao je Cappelli te dodao kako je to 56 posto kapaciteta hrvatskog turizma u obiteljskom smještaju.
Proces ima za cilj ujednačavanje standarda na tržištu i višu kvalitetu smještaja u domaćinstvu, a procjenjuje se da je takvih koji moraju neke izmjene izvršiti između 15 i 20 tisuća u roku od 4 godine.
Prijedlogom zakona daje se mogućnost obavljanja ugostiteljske djelatnosti, pored specijalnim bolnicama i lječilištima, i drugim zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti i zdravstvenim radnicima koji samostalno obavljaju privatnu praksu, sukladno posebnim propisima kojima je regulirana zdravstvena zaštita.
Isto tako, omogućava se uređenje nove vrste objekta u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, odnosno objekt za robinzonski smještaj koji do sada nisu bili zakonom regulirani.
Zakonom se propisuje da iznajmljivači mogu uz uslugu smještaja pružati svojim gostima uslugu doručka, a ne i polupansiona i pansiona, čime bi se doprinijelo da iznajmljivači koji sada pružaju i usluge polupansiona ili pansiona i svoje su objekte opremili za pružanje takvih usluga, nastave obavljati djelatnost kao ugostitelji, osnivanjem trgovačkih društava ili obrta.
Problem smještaja sezonskih i terenskih radnika radi obavljanja poslova riješit će se na način da se to neće smatrati pružanjem ugostiteljske usluge smještaja ukoliko koriste vlastite prostorije, odnosno na takav se smještaj neće primjenjivati odredbe Zakona.
Prijedlogom zakona predviđa se i uvođenje ublažavanja postupanja turističkih inspektora prema pružateljima usluga počiniteljima prekršaja primjenom načela oportuniteta, tj. propisivanjem mogućnosti da se bez kažnjavanja otklone nepravilnosti i nedostaci utvrđeni u inspekcijskom nadzoru.
Prihvaćeni programi za veću dostupnost kredita za ruralni razvoj
Vlada je u četvrtak prihvatila dva programa vezana uz ruralni razvoj - za odobravanje pojedinačnih jamstava te mikro i malih zajmova, koji se većinom financiraju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a cilj im je smanjiti kamatne stope i tražene instrumente osiguranja te povećati dostupnost kredita poljoprivrednicima.
Program “Pojedinačna jamstva za ruralni razvoj“ će subjektima malog gospodarstva u poljoprivrednom, prerađivačkom i šumarskom sektora putem financijskih institucija omogućiti jamstvo za pokriće dijela glavnice kredita ili leasinga u skladu s uvjetima Programa ruralnog razvoja.
Program je većim dijelom financiran sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, iz kojeg je osigurano 114 milijuna kuna. Iz državnog proračuna osigurano je 20,1 milijun kuna ili 15 posto ukupne alokacije sredstava, kazao je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat.
Predviđeno je odobravanje pojedinačnih jamstava do najvišeg iznosa 1,3 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti.
Svrha tog programa je smanjenje kamatne stope te smanjenje traženih instrumenata osiguranja, a s ciljem poticanja aktivnosti financijskih institucija odnosno osiguranja veće dostupnosti kredita i ostalih oblika financiranja.
"Ovim programom je definirana mjera pojedinačnih jamstava za investicijske kredite u kojem je najviša stopa jamstva 70 posto glavnice kredita, izuzev mladih poljoprivrednika i mljekarskog sektora kojima je moguće odobriti jamstvo do 80 posto glavnice kredita. Udio obrtnih sredstava u investicijskom kreditu iznosi maksimalno 200.000 eura, odnosno do 30 posto ukupnog iznosa prihvatljivih troškova, ovisno o tome koji je iznos viši. Minimalno trajanje jamstva iznosi 1 godinu, a maksimalno 15 godina", istaknuo je Horvat.
Programom "Mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj", pak, omogućit će se izravna podrška za investicije mikro, malih i srednjih gospodarskih subjekata u poljoprivrednom, prerađivačkom i šumarskom sektoru u skladu s uvjetima Programa ruralnog razvoja.
Program je također većim djelom financiran sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Pritom je za mikro zajmove osigurano 37,96 milijuna kuna iz EU izvora, a iz nacionalnog proračuna 6,7 milijuna kuna, što čini 15 posto ukupne alokacije sredstava.
Za male zajmove, pak, osigurano je 76 milijuna kuna iz EU poljoprivrednog fonda, a iz nacionalnog proračuna 13,4 milijuna kuna ili 15 posto ukupne alokacije.
Predviđeno je odobravanje malih zajmova od 25.000 eura do najviše 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti i mikro zajmova od 1.000 eura do najviše 25.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.
Svrha Programa je financiranje mikro, malih i srednjih gospodarskih subjekata u svrhu diversifikacije poslovanja, modernizacije i proširenja postojećeg poslovanja te zadržavanje postojećih i povećanje broja novih radnih mjesta.
Uvjeti kreditiranja bit će značajno povoljniji u odnosu na tržišne uvjeta za istu kategoriju poduzetnika te će se zajmovi odobravati uz kamatne stope od 0,5 posto i 1 posto, ovisno o razvijenosti jedinice lokalne samouprave ulaganja te kamatnu stopu od 0,1 posto za mljekarski sektor.
Mali zajmovi za ruralni razvoj imaju rokove korištenja do 6 mjeseci i poček do 12 mjeseci, a rok otplate do 10 godina dok mikro zajmovi za ruralni razvoj imaju rokove korištenja do 6 mjeseci i poček do 12 mjeseci, a rok otplate do 5 godina.
Vlada o nacrtu prijedloga zakona kojime bi se građanima mogao otpisati dug
Na dnevnome redu otvorene sjednice Vlade bili su, među ostalim, Nacrt prijedloga zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona.
Osim Nacrta zakona o otpisu dugova na sjednici se, između ostalog, raspravljalo i o Nacrtu prijedloga zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona.
Također se raspravljalo o Nacrtu prijedloga zakona o udomiteljstvu, Nacrtu prijedloga zakona o provedbi Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece, te Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. (Hina)