Sljedeća priča bila bi smiješna da nije riječ o ozbiljnim problemima. Vlada i sindikati dogovorili su osnivanje jamstvenog fonda. I onda, polako, počeli pomicati rokove. Nakon toga su se dogovorili da onih koji rade bez plaće nije 70, nego između 18 i 25 tisuća. Sada je već logično pitanje, hoće li fonda uopće biti?
U ožujku su jasno zadani rokovi: do 15.4. porezna uprava popisat će sve poslodavce koji ne isplaćuju plaće i ne uplaćuju doprinose kako bi se oformio jamstveni fond. To ipak nije učinjeno. 'Mi nismo dogovorili detalje oko toga ni uopće kako će biti operacionaliziran', rekao je ministar Kalmeta.
Do 20. travnja ministarstvo financija tvrdilo je da će predložit zakone koji će spriječiti neisplatu plaća. Ni to nije učinjeno. 'Mislim da zato možemo sa optimizmom dolazit ovamo jer smo doista na tragu toga da se danas postigne dogovor da se ubuduće u razumnom roku riješe i neka pravna pitanja', rekao je Krešimir Sever, predsjednik NSH.
>> Do kraja godine 100.000 ljudi radit će bez plaće
U lipnju su se iz jamstvenog fonda već trebali isplaćivati neplaćeni radnici. Već je za pretpostaviti da to neće biti učinjeno. 'Fond je mogao biti i ranije međutim očito da nije bilo neću reći zahtjeva i interesa da se on uspostavi', rekao je Mladen Novosel iz SSSH-a.
Onih kojima je to bilo u interesu prvo je bilo 70 000, sada su se sindikalisti i Vlada dogovorili da ih je trostruko manje. 'Do sada podaci nisu bili koordinirani, jednima je baratala Fina, jednima HZZO, jednima banke, a sada se do kraja godine mora usporstaviti jedan zajednički mehanizam', pojasnio je Novosel.
Na posljednjem GSV-u rok je opet pomaknut. 'I tako smo zadali jedan rok, da je to 1.9. Ako do tog roka bude i dalje takvih slučajeva da ćemo onda razmotriti i neke druge mogućnosti', rekao je ministar Božidar Kalmeta. Eto na kraju i mogućnosti da će tih 25 000 neplaćenih radnika do rujna možda biti plaćeni pa jamstveni fond tako nikome neće ni trebati.