'Nikakve financijske krize nema, Hrvatska financira svoj dug', istaknuo je Sanader na sjednici Vlade, osvrćući se i na ocjene iz radnog materijala MMF-a prema kojima Hrvatskoj prijeti opasnost od financijske krize.
Na to se premijer osvrnuo u okviru Vladine odluke o zaduženju države na domaćem tržištu kapitala izdavanjem obveznica u protuvrijednosti 300 milijuna eura, a kojom će se refinancirati obveze po osnovi dospjeća samuraj obveznica, te obveza prema Londonskom i Pariškom klubu.
Izdanjem obveznica na domaćem tržištu smanjit će se inozemni dug države, kazao je ministar financija Ivan Šuker potkrepljujući podatcima što je sve Vlada učinila u ovom mandatu na smanjenju vanjskog duga države.
Država je do kraja 2004. smanjila svoj inozemni dug za 75 milijuna eura, a od tada do danas smanjen je za 900 milijuna eura. Udio države u ukupnom vanjskom dugu Hrvatske sa 34 posto krajem 2003. smanjen je na sadašnjih 21 posto, istaknuo je Šuker, dodajući da na službenim sastancima u Washingtonu nitko nije spominjao mogućnost krize, već je Hrvatska dobila komplimente.
Udio države u vanjskom dugu smanjen je za 13 postotnih bodova, deficit proračuna smanjen je na 2,6 posto BDP-a, ova je Vlada prva Vlada koja je uspješno završila stand by aranžman s MMF-om, naglasio je i premijer Sanader napominjući da bi se 'ono što smo navodno čuli od MMF-a' moglo odnositi na vrijeme prije četiri godine, a ne na današnje.
Naglasio je da je u velikoj kontradikciji s mišljenjima iz MMF-a i činjenica da je Svjetska banka 'Hrvatsku izvukla iz zemalja Balkana i prebacila je u srednjeeuropske i baltičke zemlje' sa srednjim dohotkom.
Premijer je dao i punu potporu monetarnoj politici Hrvatske narodne banke.
Smatram da ne bi bila dobra deprecijacija kune i uvođenje plivajućeg tečaja, kazao je Sanader, podsjećajući na vrijeme velike inflacije 80-ih godina, te poručujući da deprecijacija kune donosi inflaciju.
Svima koji se zalažu za deprecijaciju kune, ministar Šuker je
odgovorio podatcima da 10 posto povećanje tečaja kune znači i 10 posto veće rate kredita na kraju mjeseca, nekoliko stotina kuna više iz džepa svakog hrvatskog građanina, znači i ukupno 500 milijuna eura više za kamate.
Nećemo dozvoliti deprecijaciju kune, čvrsto ćemo stati uz HNB, jer deprecijacija kune znači i veće rate kredita za građane. Neće biti poreza na štednju, kamate, na kapitalnu dobit, na nekretnine. Protiv toga ćemo biti žestoko, kazao je Sanader.
Premijer je također istaknuo da Vlada neće dopustiti privatizaciju Hrvatske poštanske banke, da će se ići na njeno jačanje i da će to ostati hrvatska banka.