Raspravljana i kadrovska pitanja

Manje cijene cestarina: 'Što je vozilo ekološkije, to je veći popust'

Slika nije dostupna
Hrvatska je Vlada na svojem redovnom zasjedanju odlučila da Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta nastavlja sa sufinanciranjem javnog prijevoza učenika. Za to će biti izdvojeno 90 milijuna kuna.

10:25 - Usvojen je i prijedlog manjih cijena cestarina za sva ekološka vozila. 'Potičemo bezgotovinsko plaćanje cestarina (ENC), što je vozilo ekološkije, to je mogući veći popust', kazao je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Hajdaš Dončić.

10:15 - Vlada je na svojoj redovitoj sjednici odlučila da Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta nastavlja sa sufinanciranjem javnog prijevoza učenika u razdoblju od rujna do prosinca ove godine. Za to će biti izdvojeno 90 milijuna kuna.

'Između prava na školovanje i ostvarenju tog prava obično stoji novac, mnogi novac nemaju, a ovo je način da  ostvare i to svoje deklarativno pravo', kazao je predsjednik Vlade Zoran Milanović.

Ministri ZA uvođenje reda: 'Ima prostora za preispitivanje, može se uštedjeti do milijardu kuna'

10:00 - Vlada je usvojila prijedlog da joj se produžuje ovlast da uredbama, iznimno, uređuje tekuće gospodarske politike iz djelokruga. Ministar Boris Lalovac kazao je kako je Hrvatska provela većinu mjera fiskalne konsolidacije za 2014. god. na prihodovnoj i rashodnoj strani.

Ministar branitelja Predrag Matić iznio je ukupnu imovinu braniteljskog Fonda koji iznosi 1,88 mlijardi kuna, a  dobit fonda u 2013. godini je 120 milijuna kuna.

Odobren novac za troškove pravnog zastupanja i arbitraže

Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice odobrila sredstva iz Proračunske zalihe Državnog proračuna Ministarstvu gospodarstva u iznosu od 364.000 američih dolara za podmirenje troškova pružanja usluga pravnog zastupanja te 100.000 eura za podmirenje troškova arbitražnog postupka.

Usvojen je Pregled zakonskih prijedloga kojima Republika Hrvatska preuzima pravnu stečevinu Europske unije za 2014. godinu kao i Pregled podzakonskih prijedloga kojima Republika Hrvatska preuzima pravnu stečevinu Europske unije za istu godinu. Radi se o redovitom izvještavanju o učinjenom u procesu preuzimanja pravne stečevine EU.

Nova imenovanja

Vlada je na sjednici raspravljala i o kadrovskim pitanjima. Tako je Vladimir Majetić imenovan zamjenikom ravnatelja Državne geodetske uprave, na razdoblje od četiri godine temeljem provedenog postupka po raspisanom javnom natječaju.

U skladu s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zadrugama, Vjekoslav Rakamarić imenovan je predsjednikom Upravnog vijeća Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo, a Blaženka Mičević, Nevenka Benić i Marija Mioč imenovane su članicama, kao predstavnici nadležnih ministarstava.

Igor Rađenović imenovan je zamjenikom guvernera Republike Hrvatske u Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj, Međunarodnom udruženju za razvoj, Međunarodnoj financijskoj korporaciji, Agenciji za multilateralne garancije investicija, Europskoj banci za obnovu i razvoj i Inter-američkoj banci za razvoj.

Boris Lalovac razriješen je, a Igor Rađenović imenovan novim predstavnikom Republike Hrvatske u Upravnom vijeću Razvojne banke Vijeća Europe.

Otkriveno je kome se iz državnog proračuna isplaćuje plaća od 67.000 kuna bruto!

Žana Pedić razriješena je dužnosti članice Odbora za javni nadzor revizije te Odbora za standarde financijskog izvještavanja, a novom članicom ovih odbora, kao predstavnica Ministarstva financija, imenovana je Nikolina Ptiček, izvijestila je Vladina Služba za odnose s javnošću.

Vlada je na svojoj redovitoj sjednici raspravljala o kriterijima i načinu financiranja troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola u razdoblju od rujna do prosinca ove godine, te o Prijedlogu plana nužnih mjera za ispunjenje fiskalnog pravila u 2014., odnosno provedbu Odluke Hrvatskoga sabora o osnivanju Povjerenstva za fiskalnu politiku.

Evo tko bi do kraja godine mogao imati veće plaće!

Na dnevnom redu Vlade bio je Prijedlog odluke o davanju državnog jamstva u korist Hrvatske poštanske banke d.d., Zagreb i drugih poslovnih banaka za kreditno zaduženje društva Brodograđevna industrija Split te Prijedlog odluke o davanju državnog jamstva u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Privredne banke Zagreb d.d. za kreditno zaduženje društva Hrvatska brodogradnja Trogir d.o.o., ovisno društvo Brodotrogira d.d., Trogir, za financiranje novogradnje. Svi prijedlozi su prihvaćeni.

Vlada raspravlja i o Nacrtu prijedloga zakona o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora te Prijedlog odluke o visini jedinične naknade na emisije stakleničkih plinova za operatere postrojenja isključenih iz sustava trgovanja emisijskim jedinicama za 2013.

Rumunjska u zadnje vrijeme uspješna u korištenju europskih fondova - ministar

Rumunjska je prije dvije godine imala iznimno loše postotke apsorpcije europskih sredstava, ali je otad do danas uspjela postati zemlja koja je prva u Europi u povlačenju sredstava iz europskih fondova, rekao je u četvrtak u Zagrebu rumunjski ministar za EU fondove Eugen Orlando Teodorovici.

„Stopa apsorpcije europskih fondova 2012. bila je 8,5 posto. Tada je sadašnja vlada stupila na dužnost i uvela niz novih mjera tako da je danas stopa apsorpcije 37 posto. Naš je cilj za razdoblje 2007.-2013. osamdeset posto apsorpcije iznosa od 19,2 milijarde eura koliko je bilo predviđeno za Rumunjsku u tom razdoblju“, rekao je Teodorovici na konferenciji za novinare održanoj zajedno s potpredsjednikom vlade i ministrom regionalnog razvoja i fondova EU Brankom Grčićem.

„Sve te mjere dovele su do toga da je danas Rumunjska na prvom mjestu kada je riječ o povlačenju europskih fondova, dakle prije svake druge zemlje članice“, rekao je.

Cilj je Rumunjske, naglasio je također, u sljedećem razdoblju 2014.-2020. apsorpciju podići na 100 posto od 43 milijarde eura koliko će zemlji biti na raspolaganju.

Rumunjski je ministar, koji je tijekom dvodnevnog službenog posjeta Hrvatskoj u četvrtak održao i prezentaciju o rumunjskim iskustvima u upravljanju fondovima EU za predstavnike vlade, kazao da se s najvećim problemima njegova zemlja susrela na polju povlačenja sredstva za projekte zaštite okoliša, prometa i javne nabave.

Kao dobar primjer istaknuo je pojednostavljivanje i olakšavanje privatnom sektoru gdje je pojednostavljen sustav javne nabave koji je danas najjednostavniji u Europi za privatni sektor, te je izmijenjen mehanizam plaćanja.

„Stoga su veliki novci iz EU došli u privatni sektor u Rumunjskoj“, rekao je, te na kraju dao savjet Hrvatskoj rekavši da je važno izbjeći rasprave različitih političkih snaga i raditi na njihovom ujedinjavanju kako bi se europski novac povukao i došao u Hrvatsku jer na kraju „to je u interesu svih građana“.

Grčić je usporedio stanje u dvjema zemljama rekavši da je „Rumunjska u startu imala značajnih problema u apsorpciji fondova ali s novom vladom i novim ljudima taj je proces napredovao, a slična je situacija bila i u Hrvatskoj“.

Danas smo na 75-76 posto povlačenja, a ogroman je napredak postignut i u isplatama sredstava, što je najbolji pokazatelj apsorpcije, kazao je.

Naglasio je da se Hrvatska u ovom trenutku ili zaputila u javne natječaje ili ugovorila gotovo kompletnu alokaciju od 450 milijuna eura iz 2013. „Sad smo u intenzivnoj pripremi projekata za alokaciju 2014.“, rekao je.

Hrvatska je također u završnoj fazi prihvaćanja partnerskog sporazuma, koji je Rumunjskoj prihvaćen prije nekoliko tjedana, i očekuje prve reakcije Komisije.

Za novo sedmogodišnje razdoblje Hrvatsku očekuje 8,3 milijarde eura za strukturne fondove i sve investicije koje će se tu financirati. Kao prioritete ove vlade Grčić je kazao da je definirano 25 velikih projekata i 35 grant shema, a to je oko 12 milijardi kuna. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook