Premijer Andrej Plenković kazao je kako Vlada želi poslati poruku da Sisku i Sisačko-moslavačkoj županiji žele posvetiti posebnu pozornost.
"Naš dolazak ovdje nije samo simboličan, imamo i konkretne odluke o poticanju razvoja ovog područja. Prije svega mislim na izgradnju mosta kod Odre i kružnog toga kod Siska te sanaciju Mosta Gromova. Ukupan iznos predviđen za projekte koje ćemo danas odobriti je oko 250 milijuna kuna, a darovat ćemo i nekretnine", poručio je Plenković naglasivši da je Sisačko-moslavačka možda prošla i najteži tranzicijski put od rata.
Pogledaj na Twitteru
Ivo Žinić, župan sisačko-moslavački kazao je da je posljednja sjednica Vlade u Sisku održana prije 10 godina, kada su najavljeni brojni projekti, ali ih mnoge vlade nisu ozbiljno shvatile.
"Sisak još uvijek nije povezan sa Zagrebom, luka je još u nacrtu, a prema Karlovcu idu samo devastirane pruge. Ne tražimo pomoć ili mrvice, ali tražimo jasnu podršku vlade. Nakon današnje sjednice Vlade ništa više ne smije biti isto", poručio je vladajućima Žinić.
Jedna od najvećih hrvatskih županija loše je prometno povezana, a Žinić je kazao da očekuju da se ove godine dovrši izgradnja autoceste koja bi trebala povezivati Sisak i Zagreb.
Kristina Ikić Baniček, gradonačelnica Siska, također je istaknula kako je prometna infrastruktura bolna točka sisačkog kraja.
Glavnina točaka sjednice Vlade odnosi se na projekte vezane uz Sisak i Sisačko-moslavačku županiju.
Napokon završetak autoceste Zagreb-Sisak?
Vlada je usvojila odluku o izgradnji mosta preko rijeke Odre kod Siska i kružnog toka na trasi spojne ceste čvor Sisak – Sisak, u sklopu projekta Sisak – Lekenik, odnosno spojne ceste na autocestu Zagreb-Sisak. Potrebna sredstva od 192 milijuna kuna osigurana su u proračunu Hrvatskih cesta za ovu godinu.
Vlada je također sanaciju Mosta Gromova u Sisku uvrstila u godišnji plan građenja i održavanja državnih cesta za 2017. godinu.
Država je gradu Sisku odlučila darovati bivšu bivšu upravnu zgradu Željezare Sisak, površine 5800 kvadratnih metara, u svrhu ostvarenja projekta „Tehnološki park Grada Siska“.
Sisačko-moslavačkoj županiji darovana je bivša vojarna u sisačkoj Lađarskoj ulici za unaprjeđenje djelatnosti visokog obrazovanja u županiji, a Župi Svetog Pape Ivana Pavla II. u Petrinji, darovat će se zemljište za izgradnju crkve.
"Hoteli Plat" postaju strateški investicijski projekt
Projekt "Hoteli Plat" u općini Župa dubrovačka Vlada je proglasila strateškim investicijskim projektom. Projekt obuhvaća rekonstrukciju hotelskog kompleksa u resort s pet zvjezdica, kapaciteta od oko 550 smještajnih jedinica uz otvaranje više od 400 radnih mjesta, i to do turističke sezone 2019. godine. Projekt je ukupno vrijedan 428 milijuna kuna.
Vlada je donijela plan prijema osoblja u djelatnu vojnu službu za 2017. godinu. Ministar obrane Damir Krstičević kazao je da je namjera da se poboljša dobna i obrazovna struktura osoblja. Ugovori će biti sklapani na četiri godine. Bruto trošak rashoda za novozaposlene iznosi nešto više od 26,5 milijuna kuna i osiguran je u Ministarstvu obrane.
U Oružanim snagama RH tako će se tijekom ove godine zaposliti ukupno 1317 osoba od čega 782 vojnika/mornara, 350 dočasnika koji će biti primani između ugovornih vojnika/mornara, 100 kandidata za časnike, 78 vojnih specijalista te sedam državnih službenika od čega četiri profesora. Dio osoblja Hrvatska vojska tražit će putem javnog natječaja.
Nakon sjednice Vlade bit će potpisani u govori i to: Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava unutar Poziva na dostavu projektnih prijedloga Poboljšanje isplativosti i pristupa dnevnim bolnicama i/ili dnevnim kirurgijama i Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava unutar Poziva na dostavu projektnih prijedloga Poboljšanje pristupa hitnoj zdravstvenoj zaštiti u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“
Riječ je o dva projekta u sisačkoj Općoj bolnici "Dr. Ivo Pedišić" - rekonstrukciji bolničkog kompleksa i uspostavi dnevne bolnice te rekonstrukciji bolničkog kompleksa i uspostavi objedinjenog hitnog bolničkog prijema – ukupno vrijednih 88,5 milijuna kuna od čega je 70 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava. Cilj je projekata povećanje kvalitete i dostupnost usluga u dnevnoj bolnici, odnosno smanjenje troškova hitnog prijema kvalitetnija medicinska usluga.
Sever pozvao Vladu da spriječi poskupljenje plina i struje
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever pozvao je u četvrtak Vladu da uloži maksimalne napore kako struja i plin ne bi poskupjeli, jer većina građana već i ovako ulaže krajnje napore i odricanja kako bi svojim mjesečnim prihodima pokrila redovite mjesečne rashode u kućanstvu.
Bilo kakvi izvanredni rashodi za te građane prava su "noćna mora“, upozorava Sever u pismu premijeru Andreju Plenkoviću uoči sjednice Vlade na kojoj se očekuje donošenje odluke o višoj cijeni plina i struje.
Taman kad se počeo očekivati oporavak kućnih proračuna i kad su prošlogodišnje niske cijene nafte i deflacija otvorili građanima prostor za lagani rast potrošnje slijedi novi šok – najava poskupljenja plina i struje, upozorava Sever.
Bez obzira što mnogi gospodarski analitičari ukazuju kako se socijalna politika ne vodi kroz cijene energenata i što su cijene plina zbog oštre zime povećane na svjetskom tržištu, Vlada mora prepoznati dovoljno razloga zbog kojih građanima plin i struja ne bi smjeli poskupjeti, i to ne zbog približavajućih lokalnih izbora, nego ponajprije zbog građana.
Kad je riječ o struji, bilo bi neozbiljno i neodgovorno prvo smanjiti PDV na isporuku električne energije i tako struju pojeftiniti, a koji mjesec kasnije je poskupjeti zbog povećanja naknade za obnovljive izvore, ističe Sever.
Podsjeća da je 2012. godine, nakon što je Vlada Zorana Milanovića otpustila osigurače i dopustila poskupljenje plina i struje, to izazvalo snažan udar na kućne proračune građana.
Pojeftinjenje plina i jeftinije gorivo dali su u 2016. godini rezultate pa je udio troškova hrane ostao na gotovo istoj razini, ali je udio troškova stanovanja i energenata ipak smanjen, kaže Sever. Upozorava da stoga bilo kakva nova poskupljenja struje i plina znače novi ozbiljan udar na standard i kupovnu moć građana, ponajprije na većinu umirovljenika i one s najnižim primanjima. (Hina/N.C.)