Prije početka sjednice premijer Andrej Plenković kazao je da su u tijeku posljednje pripreme pred početak predsjedanja Europskom unijom. Naveo je da je postignut dogovor sa sindikatima u školstvu. "Za nas je najvažnije da su djeca u školi od utorka. Mi očekujemo da nadoknade ne izazivaju nove troškove. Odlučili smo da će dani provedeni u štrajku biti zaposlenima plaćeni, a nastavnici i učitelji će nadoknadu odraditi bez plaćanja dodatnih sredstava", kazao je Plenković.
Vlada je prihvatila Prijedlog zaključka u vezi s prihvaćanjem Dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama. Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović kazao je kako se radi o ugovoru koji je sklopljen u prosincu 2017. godine. Od rujna, kako je rekao, traju pregovori o Temeljnom kolektivnom ugovoru te je postignut dogovor s reprezentativnim sindikatima zaposlenih u javnim službama. "Svih 11 sindikata, potpisnika TKU prihvaćaju tekst dodatka Temeljnog kolektivnog ugovora", kazao je Aladrović.
Osnovica za izračun plaće uvećat će se tri puta po 2 %: od 1. siječnja 2020. do 31. svibnja 2020. godine 5.809,79 kn, koja će se obračunati i isplatiti s plaćom za siječanj, a koja se isplaćuje u veljači, od 1. lipnja 2020. do 30. rujna 2020. godine 5.925,99 kn, koja će se obračunati i isplatiti s plaćom za lipanj, a koja se isplaćuje u srpnju te od 1. listopada 2020. godine 6.044,51 kn, koja će se obračunati i isplatiti s plaćom za listopad, a koja se isplaćuje u studenom i nadalje. Regres i godišnja nagrada za božićne blagdane u 2020. godini iznosit će 1500 kn, a dar u prigodi dana Sv. Nikole u 2020. godini iznositi 600,00 kn.
Izmjena koeficijenata složenosti poslova
Predsjednik Uprave Ivan Malenica kazao je da se Prijedlogom uredbe o izmjenama i dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama predlaže povećanje od 1. prosinca ove godine za tri posto, od 1. lipnja iduće godine za jedan posto te od 1. siječnja 2020. za dva posto.
"Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima propisani su člankom 7. Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Sustav koeficijenata složenosti poslova u javnim službama koji je uveden 2001. godine uveo je razliku od 6,11% između radnog mjesta učitelja i nastavnika s jedne strane i asistenta u visokom obrazovanju s druge strane iako su kompetencije jednake", navodi se u Prijedlogu.
"S obzirom da je Vladi Republike Hrvatske obrazovanje jedno od ključnih prioriteta nužno je i u vrednovanju rada nastavnika i učitelja kroz plaću pokazati važnost njihove uloge u kvalitetnom obrazovanju. Stoga je ova Vlada odlučila izmijeniti koeficijente složenosti poslova te ispraviti dugogodišnje nepravedno zaostajanje učitelja i nastavnika. Početna pozicija za izmjenu koeficijenata složenosti poslova bilo je ujednačiti koeficijente složenosti poslova radnog mjesta učitelja odnosno nastavnika sa dosadašnjim koeficijentom 1,325 sa radnim mjestom asistenta koji ima koeficijent 1,406. S obzirom da razlika u koeficijentima iznosi 6,11% na taj način su proporcionalno rasli i koeficijenti za druga radna mjesta nastavnog kadra u osnovnim i srednjim školama. Dinamika rasta dogovorena je sa socijalnim partnerima uzimajući u obzir da bude fiskalno održiva i ne ugrožava javne financije ni već donesen Državni proračun za 2020. godinu", dodaje se u dokumentu.
Ministrica odgoja i obrazovanja Blaženka Divjak kazala je da se Prijedlogom zaključka o prihvaćanju Sporazuma o dodatku na plaću zaposlenima u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama te ustanovama u znanosti i visokom obrazovanju regulira dinamika uvećanja plaća zaposlenima prema dinamici iz Prijedloga uredbe o kojoj je već bilo riječ. Divjak je dobila ovlaštenje za potpisivanje ovog prijedloga s predstavnicima sindikata.
Pooštravaju se kazne za nasilnike
Vlada je u drugo saborsko čitanje uputila prijedloge triju pravosudnih zakona kojima je cilj, istaknuo je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, pooštravanje kaznene politike prema počiniteljima nasilja prema ženama, nasilja u obitelji ili nasilja prema drugim osobama. Riječ je o izmjenama Kaznenoga zakona, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Zakona o kaznenom postupku.
U okviru Kaznenog zakona, istaknuo je ministar, povećani su zakonski okviri za kažnjavanje za niz kaznenih djela (teška tjelesna ozljeda, naročita teška tjelesna ozljeda), bilo dizanjem zakonskog minimuma kazne, bilo dizanjem minimuma i maksimuma. Izmjenama toga zakona propisuje se i da se napad na socijalnog radnika ili učitelja tretira kao napad na službenu osobu, a propisuje se i jača kaznenopravna zaštita osoba koje obavljaju poslove od javnog interesa ili u javnoj službi. Kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka se kao posebno kazneno djelo briše te inkorporira u kazneno djelo silovanja, povećavaju se kazne za silovanje te, ovisno o težini djela, iznose najmanje jednu do 10 godina zatvora, a iz zakonodavstva se briše kazneno djelo teškog sramoćenja.
Regulirano uvođenje elektroničke narukvice
Kod Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji pooštrena je zakonska politika kažnjavanja te su više novčane kazne i kazne zatvora za sve pojavne oblike nasilja u obitelji, naveo je Bošnjaković, a kod Zakona o kaznenom postupku ističe dvije važne izmjene u odnosu na prvo čitanje zakona u Saboru. U konačnom prijedlogu tako je regulirano uvođenje elektroničkog nadzora (elektroničke narukvice) i to, objasnio je, prvenstveno osoba u istrazi. "Smatramo da nema razloga da okrivljenici koji su u istrazi budu u zatvorima, nego će ih se kontrolirati putem elektroničkog nadzora", rekao je.
Precizira se i drugostupanjski postupak po žalbi u odnosu na presudu te se jasnije propisuje postupanje drugostupanjskog suda kada ukida prvostupanjsku presudu zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka. "Sada kroz izmjene kažemo da se (sud) mora očitovati ne samo o bitnim povredama, nego i svim drugim žalbenim razlozima kako bismo spriječili učestalo vraćanje predmeta s višeg na niži sud", objasnio je Bošnjaković koji smatra da će izmjene zakona stvoriti uvjete za učinkovitiju borbu protiv nasilja.
Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o Državno-odvjetničkom vijeću i Zakona o Državnom sudbenom vijeću, a Bošnjaković objašnjava kako je riječ o usklađivanju s direktivama EU-a, vezano uz proces objave imovinskih kartica. "Uvjeti za to su stvoreni, svi pravosudni dužnosnici su dostavili imovinske kartice, ali se u međuvremenu na razini EU-a promijenila regulativa kojoj se prilagođavamo. Izmjenama zakona se propisuje cilj zašto se to radi, kao i to da se EU-ova regulativa koristi kod obrade tih podataka. Sada se ove izmjene čekaju kako bi se te podatke moglo i javno objaviti", objasnio je.
Vukovar mjesto posebnog domovinskog pijeteta
Prijedlogom zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta, koji je Vlada uputila u saborsku proceduru, želi se očuvati trajna uspomene i sjećanja na žrtvu Vukovara u Domovinskom ratu, kao i potaknuti razvoj grada, rečeno je na sjednici. "Ovim se zakonom uloga i žrtva Vukovara u Domovinskom ratu vrednuje kao iznimno važna u novijoj hrvatskoj povijesti. Vukovar je simbol otpora, žrtve, zajedništva i obrane suvereniteta Hrvatske u Domovinskom ratu. Stoga prepoznajemo potrebu za proglašenje vukovarskog područja mjestom posebnog domovinskog pijetata", rekao je ministar branitelja Tomo Medved.
Područja posebnog domovinskog pijeteta su područje Grada Vukovara i naselje Bogdanovci u Općini Bogdanovci, a Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru je središnje mjesto obilježavanja posebnog domovinskog pijeteta. U Sabor je Vlada uputila i prijedlog zakona o prijenosu osnivačkih prava nad Općom županijskom bolnicom Vukovar i bolnicom hrvatskih veterana s Vukovarsko-srijemske županije na Republiku Hrvatsku, čime bi ta bolnica postala Nacionalna memorijalna bolnica te bi svu brigu oko vođenja i poslovanja, kao i sredstva za njezin rad, osiguravalo Ministarstvo zdravstva. Vlada je donijela i odluku o obvezi rada ureda državne uprave radi provedbe izbora za predsjednika Republike Hrvatske, odnosno rada službenika koji rade na pripremi, provjeri i izradi popisa birača te izdavanju potvrda za glasovanje. Oni će u subotu, 7. prosinca, raditi u vremenu od 8 do 14 sati, u srijedu, 11. prosinca, do 16 sati te u nedjelju, 22. prosinca, na dan održavanja izbora, za sve vrijeme glasovanja od 7 do 19 sati.